U noći na Krstovdan, tačno u dva sata posle ponoći, u Gospodu je usnula igumanija Hristina, dugogodišnja nastojateljica manastira Ljubostinja i jedna od najvoljenijih monahinja Srpske pravoslavne crkve. Vest o njenom upokojenju duboko je potresla vernike širom Srbije, ali i sestrinstvo svetinje kojoj je posvetila čitav svoj život.

Mati Hristina, rođena kao Velika Obradović 20. decembra 1931. godine u selu Sedlari kod Trebinja, još u ranoj mladosti izabrala je put služenja Bogu.

U manastir Ljubostinja došla je kao devojka, a monaški postrig primila je 1951. godine, kada joj je tadašnji episkop šumadijski Valerijan podario ime koje će decenijama kasnije postati simbol smirenja, vere i duhovne istrajnosti.

Nakon upokojenja čuvene igumanije Varvare 1995. godine, mati Hristini povereno je upravljanje ovom velikom svetinjom. Više od trideset godina bila je tiha, ali snažna ruka koja je čuvala duh i zavet zadužbine kneginje Milice, vodeći sestrinstvo putem molitve, rada i skromnosti.

Za vernike koji su dolazili iz svih krajeva sveta, njene reči bile su uteha, a njeno prisustvo — mir. Oni koji su je poznavali pamtiće je kao oličenje požrtvovanosti i majčinske brige, monahinju čiji je život bio svedočanstvo vere bez velikih reči, ali sa dubokim tragom.

Iz manastira Ljubostinja upućena je zahvalnost svima koji su bili uz mati Hristinu u njenim poslednjim danima, posebno mitropolitu kruševačkom Davidu, kao i sveštenstvu i monahinjama koje su joj s ljubavlju služile do samog kraja.

„Njen život bio je molitva. Njeno služenje - primer čitavim pokolenjima“, navodi se u saopštenju manastira.

Sahrana igumanije Hristine biće obavljena u sredu u porti manastira Ljubostinja, nakon Svete liturgije, uz prisustvo velikog broja vernika i crkvenih velikodostojnika koji će doći da se oproste od žene koja je svoj život zauvek ugradila u temelje ove svetinje.