Tanjug/AP Photo/Martin Meissner
Foto: Tanjug/Tanjug/AP Photo/Martin Meissner

Ako ste tokom juna primetili ispucalu zemlju, uvelo lišće i suve korita reka – niste se prevarili. Srbija je upravo izašla iz najsušnijeg juna otkad postoje meteorološka merenja.

Dok je maj bio tipično kišovit, sa padavinama gotovo svaki drugi dan, jun je poneo neslavnu titulu – bez ijedne kapi kiše na čak osam meteoroloških stanica, uključujući Valjevo, Kragujevac i Leskovac. Čak i tamo gde je padalo, kiša je bila simbolična.

Inače najkišovitiji mesec u godini – jun, u kojem obično padne oko 12–13% godišnjih padavina – ove godine je podbacio u potpunosti. Umesto očekivanih 60 do 120 mm, zabeleženo je gotovo 0.

Rekordi koji brinu

Ovaj jun bio je i najsušniji i najtopliji u istoriji – sa oborenim temperaturnim rekordima u gradovima širom zemlje. Prema rečima klimatološkinje dr Ane Vuković Vimić, ovo je posledica klimatskih promena koje pomeraju maksimum padavina ka ranijim mesecima i čine leto sve sušnijim.

Čak sedam od deset najsušnijih junskih meseci od 1951. do danas dogodilo se posle 2000. godine, a jun 2025. beleži deficit padavina od skoro 80 mm u odnosu na višegodišnji prosek.

Voda postaje luksuz

Zbog nestašice vode, vanredna situacija već je proglašena u Dimitrovgradu i Gadžinom Hanu, gde izvorišta rade sa tek 20% kapaciteta. U Gadžinom Hanu svih 34 sela ostalo je bez vode, naspram uobičajenih šest ili sedam.

Na delu su zabrane korišćenja vode za perionice, inspekcije sprovode kontrole, a kazne za nenamensko trošenje idu i do 250.000 dinara.

Suša pogađa sve – od njiva do elektrana

Posebno je ugrožena poljoprivreda. Kukuruz, soja, šećerna repa – sve su to kulture koje trpe zbog suše. Čak ni suncokret, poznat po dubokom korenu, više ne uspeva da dosegne vlagu u zemlji.

Voćnjaci su nešto otporniji, ali i tu opstanak zavisi od navodnjavanja – koje je sve teže obezbediti.

Suša ugrožava i energetiku: hidroelektrane imaju manje vode, termoelektrane otežano rade bez hlađenja, dok potrošnja struje skače zbog velikih vrućina.

Kvalitet vode i hrane opada – a zdravlje ljudi postaje još jedan u nizu problema.

Klimatski događaj kakav se dešava jednom u 872 godine

U Beogradu, kiša nije pala punih 27 dana – od 29. maja do 26. juna. Prema analizi fizičara Igora Smolića, niz dana bez padavina kakav smo imali u junu statistički se dešava jednom u skoro 900 godina – pod uslovom da se klima ne menja. A menja se – ubrzano.

Srbija se suši brže nego svet

Naša zemlja se zagreva brže od svetskog proseka. Nekada se sušna godina javljala jednom u deceniji – danas je to svaka druga. Jun 2025. samo je nastavak tog trenda.

Na 27 od 29 stanica širom Srbije zabeležena je izuzetna suša, najteži oblik sušnog perioda. Samo su Sombor i Sjenica u nešto povoljnijem položaju, sa „samo“ ekstremnom, odnosno umerenom sušom.

Hidrološka suša na pomolu

Pad vodostaja na rekama već je naterao RHMZ da izda hidrološko upozorenje – mesec dana ranije nego prošle godine. Ako se trend nastavi, preti nam i hidrološka suša, kada nestaje voda iz reka, jezera i podzemnih izvora.

Nova klima – nova pravila

Kako kaže dr Vuković Vimić, Srbija je decenijama bila zemlja vlažne klime. Ali ubrzane klimatske promene mogle bi da je pretvore u suvu, pa čak i polusušnu – posebno na jugu, istoku i severoistoku zemlje. Zapadna Srbija, sa zadržanom vlažnošću, mogla bi postati jedina vodna „rezerva“ budućnosti.

(Klima 101)

BONUS VIDEO

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading