Razvod
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Poslanici Skupštine Srbije razmatraju amandmane na Predlog zakona o ostvarivanju prava iz alimentacionog fonda.

Ovim zakonom predviđa se da država isplaćuje alimentaciju deci čiji roditelji ne izvršavaju tu obavezu, a zatim sama pokreće postupak naplate od dužnih roditelja. Na predlog zakona podnet je 41 amandman.

Za Euronews Srbija, o značaju ovog fonda za samohrane roditelje govorila je Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra.

Olakšanje za samohrane roditelje

Kako Macanović navodi, samohrani roditelji, u najvećem broju slučajeva majke, često izbegavaju tužbe kako ne bi narušavali odnose deteta s drugim roditeljem. Alimentacioni fond može delimično rešiti taj problem, jer bi država preuzimala isplatu i dalje gonila dužnike.

„Godinama ukazujemo da je država ta koja mora da preuzme odgovornost i da olakša teret samohranim roditeljima. Kod roditelja koji uporno odbijaju da plaćaju izdržavanje, država bi isplaćivala alimentaciju, a zatim pokušavala da naplati dug“, ističe Macanović.

Nedorečenosti i izazovi u primeni

Iako zakon deluje jasno, u praksi postoje brojna pitanja. Prema predlogu, javni izvršitelji imaju ključnu ulogu u naplati. Ako u roku od dva meseca ne uspeju da naplate dug, roditelj može da zatraži da alimentaciju isplaćuje fond. Tada država preuzima ulogu poverioca, a isplate detetu počinju od dana donošenja rešenja ministarstva.

Međutim, Macanović upozorava da javni izvršitelji često ne mogu ništa da učine – bilo zbog stvarnog nedostatka imovine, bilo zbog njenog skrivanja. Takođe, još uvek nema jasnih podataka koliko je takvih slučajeva.

Dovoljno novca?

Otvoreno je i pitanje da li će u fondu biti dovoljno sredstava. Macanović ističe da pre donošenja zakona nije sprovedena ozbiljna analiza ni javna rasprava, niti su prikupljeni podaci od izvršitelja. Zaključuje da zakon, iako koristan, deluje populistički jer nije finansijski do kraja razrađen.

Sporni član o naslednicima

Jedna od najspornijih tačaka je član 12, prema kom država može da potražuje naplaćene iznose i od naslednika dužnika, što često može biti – dete koje je i primalo alimentaciju.

„To praktično znači da bi dete moglo da vraća ono što je ranije primilo, što nije ni logično ni pravično“, kaže Macanović.

Nejasnoće u vezi sa retroaktivnom naplatom

Isplata iz fonda kreće od trenutka donošenja rešenja, ali se prethodna dugovanja neće pokrivati iz fonda. Njih i dalje mora da potražuje roditelj koji je brinuo o detetu.

Potrebne dodatne mere

Iako su zakonom već predviđene novčane i zatvorske kazne za neplaćanje alimentacije, one nisu uvek delotvorne. Macanović navodi da neki roditelji čak i nakon višestrukih kazni i dalje izbegavaju plaćanje.

Autonomni ženski centar ranije je predlagao dodatne mere poput zabrane registracije vozila, zabrane putovanja i oduzimanja pasoša, što već postoji u nekim zemljama.

Takođe, smatra da bi trebalo uvesti i društveno koristan rad za one koji duguju alimentaciju: „Ako već nemate novac, treba da na neki način vratite društvu ono što je isplaćeno u vaše ime.“

(Euronews Srbija)

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading