BAJDEN NEMOĆAN U BORBI PROTIV ISTINE Mašinerija pokušala da sakrije dokaze, ali kasno...
AP Andrew Harnik

Ilon Mask objavljuje dokaze o cenzuri na „Tviteru” i brisanju svih naloga, pa čak i teksta „Njujork posta” o dokazima iz laptopa Hantera Bajdena, sina američkog predsenika Džozefa Bajdena

Mešanje u američke izbore nije samo „poslastica” ruskih vlasti, kako tvrdi Stejt department, nego se pojavljuju dokazi da se time ozbiljno bavila i sama Demokratska stranka kad joj nisu odgovarale priče koje je ugrožavaju. Ono što korisnici „Tvitera” već godinama mogu da primete, sada je dobilo i konkretne dokaze.

Ilon Mask, za koga se još ne zna da li se oteo od „duboke države” ili zapravo i dalje radi za nju, u petak je počeo da objavljuje prepisku tadašnjih rukovodilaca „Tvitera” s Demokratskim nacionalnim centrom (DNC), koji je podsticao ili, bolje rečeno, zahtevao politički motivisanu cenzuru. Mask je sada počeo da prenosi mnoštvo internih dokumenata koje objavljuje novinar Met Taibi, a koji pokazuju sistemsko kršenje američkog prvog amandmana.

Između ostalog, politički zvaničnici iz DNC-a zahtevali su cenzuru na „Tviteru” uoči izbora 2020. godine. Na osnovu interne prepiske vidi se da je jedan zvaničnik „Tvitera” 24. oktobra 2020. napisao da je dobio „dodatni izveštaj od DNC-a” o tome šta bi trebalo da se povuče sa sajta. Sledećeg jutra, da bi to dokazao, taj zvaničnik „Tvitera” je potvrdio da je objava izbrisana: „Ugrabio sam je odmah”.

Najuticajniji mediji u SAD ne bave se ovom temom, ali je veliku uzbunu podigla zvezda „Foks njuza” Taker Karlson. Ispostavilo se da je „Tviter” u to doba sledio uputstva dobijena od članova predizbornog tima Džozefa Bajdena. Jedan od dokumenata dokazuje da su zvaničnici Bajdenovog tima tražili od „Tvitera” da ukloni sve objave koje mogu loše da utiču na njegovu kampanju.

Suština cenzure bila je usmerena na mejlove iz laptopa Hantera Bajdena, koji je sin američkog predsednika odneo na popravku i zaboravio da ga uzme. Cenzura na „Tviteru” išla je dotle da je uklonjen i članak „Njujork posta” o tome, jer bi, izvesno je, uticao na ishod izbora. Dakle, na osnovu informacija iz laptopa Hantera Bajdena, „Post” je u svom tekstu direktno doveo u vezu Džozefa Bajdena i porodicu Bajden s trgovinom uticajem u Kini i Ukrajini. Pisao je o tome da se taj vid „posla” razvijao godinama i porodici Bajden doneo milione dolara, a 10 odsto tog novca, kako je navedeno, rezervisano je za „velikog momka” – Džozefa Bajdena.

„Tviter” je išao toliko daleko u cenzurisanju sadržaja da je onemogućio korisnike i da privatno dele taj tekst „Njujork posta”. Zvanično objašnjenje kompanije je bilo da priča „Njujork posta” krši politiku o vestima hakovanog porekla, ali su, prema rečima Meta Taibija, svi u „Tviteru” znali da je to samo izgovor – taj laptop nije hakovan i nije „ruskog porekla”. Taibi tvrdi da „iako je nekoliko izvora tvrdilo da su dobili upozorenje federalnih snaga bezbednosti o mogućem stranom hakovanju – za to nema dokaza”.

„Hakovanje je bilo izgovor i za nekoliko sati gotovo svi su shvatili da se to objašnjenje neće održati. Ali niko nije imao petlju da odluku izmeni”, citiran je jedan od bivših zaposlenih. Taibi je naveo da je odluka o cenzuri doneta na najvišem nivou kompanije, ali bez znanja izvršnog direktora Džeka Dorsija, kao i da je ključnu ulogu odigrala bivša direktorka pravnog sektora Vijadža Gade.

Bilo je i tada u „Tviteru” ljudi koji su postavljali pitanja i izražavali zabrinutost zbog ovakve prakse. Jedan od njih, Trenton Kenedi, zadužen za komentare, upozorio je da će se suočiti s teškim pitanjima ako ne budu imali dobro objašnjenje zašto link ka „Njujork postu” označavaju kao nebezbedan. Potpredsednik „Tvitera” Džim Bejker odgovorio je na mejlove u kojima se izražava zabrinutost da je saglasan da su nejasne informacije u vezi s tim da li je materijal hakovan ili je laptop ostavljen na popravci s odobrenjem vlasnika da može da mu se pristupi, ali da je neophodan oprez.

Da apsurd bude veći, „Tviter” je odmah blokirao i pristup nalogu portparolki Bele kuće Kejli Makenani zbog deljenja teksta „Njujork posta”, na šta je stigla oštra reakcija republikanaca. Ali jedan od malobrojnih koji su se tada usprotivili takvoj politici bio je demokrata iz Kalifornije Ro Kana, koji je rekao da je zabrinut zbog odluke uprave „Tvitera” da cenzuriše priču o laptopu Hantera Bajdena.

Jasan i konačan zaključak iz te prepiske dao je bivši šef „Tvitera” za poverenje i bezbednost Džoel Rot objasniši da je „Tviter” morao da cenzuriše priču kako Donald Tramp ne bi bio ponovo izabran za predsednika.

Pratite najnovije VESTI SA FRONTA

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (1)

Loading
Bojan

06.12.2022 12:12

Naj veća nacističko fašistička tvorevina je SAD. Demokratija i sloboda govora ne postoji, ako to odgovara "dubokoj državi".