Srpska pravoslavna nova godina dočekuje se večeras u ponoć, po julijanskom kalendaru, i u narodu ima poseban značaj. Ovaj praznik, poznat i kao Mali Božić, simbolično označava završetak božićnog ciklusa i poslednji veliki zimski porodični praznik.

Prema narodnim običajima, današnji dan je posvećen pripremama. U mnogim domovima mese se krofne, dok se vino i rakija kuvaju kako bi se služili tokom noći i na sam praznik.

Moleban i veliki javni dočeci

U Beogradu će Srpska nova godina biti obeležena molebanom u Hramu Svetog Save, koji se služi pred ponoć. Istovremeno, u Beogradu na vodi organizovan je veliki javni doček uz vatromet, dronove i laserske efekte, što ovaj praznik svake godine čini jednim od najposećenijih zimskih događaja u prestonici.

Kako se nekada dočekivala Srpska nova godina

Po starim običajima, ljudi su se okupljali u krugu porodice i komšiluka, igrale su se narodne igre, a slavlje je trajalo do ranih jutarnjih sati. Tokom osmanskog perioda javno obeležavanje ovih praznika bilo je zabranjeno, ali su se običaji prenosili unutar domova i opstali do danas.

Narodno verovanje nalaže da se tokom dočeka ne spava, a da se u toku noći služe topla rakija, kuvano vino i krofne. U gradovima je bio rasprostranjen običaj da se u jednu krofnu stavi zlatnik – verovalo se da će onaj ko ga pronađe imati sreće i uspeha tokom cele godine.

Mali Božić i porodična trpeza

Julijanska nova godina u narodu se često naziva i Mali Božić, jer se tog dana simbolično zatvara praznični ciklus. Porodica se okuplja oko bogate trpeze, a centralno mesto zauzima pečenica, uz ostala tradicionalna jela.

Gde se još slavi Julijanska nova godina?

Osim u Srbiji, ovaj praznik se obeležava i u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji i Gruziji. Zanimljivo je da se tradicija zadržala i u pojedinim delovima Švajcarske, kao i u nekim galskim zajednicama u Škotskoj.

Na Balkanu, Srpska nova godina slavi se i u Crnoj Gori, Republici Srpskoj, Severnoj Makedoniji, kao i u pravoslavnim sredinama u Hrvatskoj.