Printscreen
Foto: Printscreen/Printscreen

Naziv projekta: "Zemljina crna kutija". Slično snimaču leta u avionu, namenjen je za čuvanje svih važnih podataka. Samo što ovaj uređaj za skladištenje podataka nije mala kutija, već masivni monolit dug deset metara, napravljen od čelika debljine 7,5 centimetara i postavljen na granitnom temelju.

Smeštena na dobro obezbeđenoj lokaciji

"Zemljina crna kutija" nalaziće se u udaljenom regionu u zapadnoj Tasmaniji, na politički stabilnoj i geološki bezbednoj lokaciji.

Projekat je zamisao Univerziteta Tasmanije, kreativne agencije Clemenger BBDO i umetničkog kolektiva The Glue Society.

Monolit se napaja solarnom energijom i dizajniran je da traje vekovima ili čak i duže bez održavanja.

Beležiće sve aktivnosti na Zemlji

Unutra: sistemi za skladištenje koji kontinuirano beleže podatke o životnoj sredini i društvu – koncentracije ugljen-dioksida, temperature mora i vazduha, zakiseljavanje okeana, potrošnju energije, političke odluke, vesti, objave na društvenim mrežama. Sve što bi moglo da objasni kako je čovečanstvo živelo i zašto je na kraju propalo.

- Želimo da ovaj uređaj bude tu za potomstvo ako jednog dana dođe do katastrofalnog kolapsa - rekli su tvorci australijskim medijima.

Klimatske promene dovele do zabrinutosti za opstanak čovečanstva

Ideja je nastala iz hitne situacije zbog klimatske krize.

- Ako ne delujemo sada, sve što radimo jeste da dokumentujemo sopstveni kraj - kaže se u videu projekta.

Test snimanja je već u toku, a podaci se šifruju i prave rezervne kopije više puta.

Planirano je da „crna kutija“ bude u potpunosti operativna najkasnije do 2026. godine.

A onda će snimati sve – sve do našeg poslednjeg daha kao vrste, što se, nadamo se, nalazi u dalekoj budućnosti, prenosi Bild.

Arktički trezor čuva seme iz celog sveta

Još jedan uzbudljiv projekat: Svalbardski globalni trezor semena na Špicbergenu (Norveška) čuva milione uzoraka semena iz celog sveta – duboko u arktičkom permafrostu. Otvoren 2008. godine, trezor je dizajniran da zaštiti raznolikost naših useva za buduće generacije, čak i u slučaju globalnih katastrofa.

U komorama izbušenim do 130 metara duboko u stenu, seme se čuva na minus 18 stepeni Celzijusa, zaštićeno od zemljotresa, poplava i nuklearnih udara.

Njime upravljaju Norveška, Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Fond za useve.

Trezor može da primi do 4,5 miliona različitih biljnih sorti.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading