strah
Foto: Shutterstock/Shuterstoock

Psiholog Majkl Džervejs, vodeći stručnjak za odnos između uma i ljudskih performansi, veruje da je strah od tuđeg mišljenja (FOPO) skrivena epidemija koja opasno ograničava ljudski potencijal.

Zabrinutost zbog toga šta ljudi misle o nama, kaže on, postala je iracionalna, neproduktivna i nezdrava opsesija u našem savremenom svetu.

Kada ljudi imaju ovaj strah, kaže on, gube veru i samopouzdanje i manje su produktivni.

strah

Shuterstoock

 

Najvažnije je biti svestan straha

Džervejs je svoju karijeru proveo pomažući vrhunskim izvođačima u svetu biznisa, sporta, umetnosti i nauke kada im je bilo potrebno da postignu nešto izuzetno. Njegovi klijenti uključuju svetske rekordere, olimpijce, međunarodno priznate umetnike i muzičare, MVP-jeve iz svih velikih sportova, i izvršne direktore kompanija.

Džervejs kaže da, kada više cenimo tuđa mišljenja nego svoja, živimo život po njihovim uslovima, a ne po našim. Ključ za vođenje visoko efikasnog života jeste preusmeravanje pažnje sa sveta oko nas na svet u nama.


On kaže da je razvijanje svesti o našim strahovima od mišljenja drugih prvi korak ka oslobađanju moći koju drugi imaju nad nama.

uplašeni ljudi

Shuterstoock

 

Mišljenje drugih kao pretnja

 - Imamo prirodni impuls da definišemo sebe u odnosu sa svetom oko nas, da drugima pružimo jasan način da razmišljaju o nama -  kaže on

 - Identifikujemo sebe po tome gde radimo, šta radimo, po karakteristikama ličnosti  i raznim drugim etiketama. Ali sigurnost koja dolazi sa „Ovo sam ja“ dolazi sa visokom cenom ako zaista ne razumemo ko smo ili ako smo zaključani u identitet koji ne može da se razvija i raste. U tom slučaju, mišljenje koje dovodi u pitanje naš pogled na sebe može se doživeti kao pretnja. Kada se to desi, koristimo svoje resurse da zaštitimo taj identitet - a to može biti iscrpljujuće - objašnjava psiholog.

strah

Shuterstoock

 

Kako se nositi sa ovim strahom?

Žervejs kaže da jasan osećaj svrhe igra ključnu ulogu u načinu na koji se osoba nosi sa strahom od mišljenja drugih.

 - Dajemo preteranu težinu onome što neko drugi možda misli, a možda neko i ne misli o nama-  kaže on.

Svrha, kaže on, je verovanje da ste živi da biste nešto uradili.

- Vaša svrha vam je važna. Ona ima suštinsku vrednost za vas. Veća je od vas. A svrha ima buduću orijentaciju.

Umesto da gledamo izvan sebe da vidimo da li drugi odobravaju, kaže on, „možemo preusmeriti taj mehanizam da se okrene ka unutra i proveri našu svrhu. 'Da li sam veran svojoj svrsi?' treba da bude važnije pitanje od - 'Da li me neko voli?'“

Svrha, umesto odobravanja, kaže on, postaje filter kroz koji donosimo odluke, utvrđujemo prioritete i pravimo izbore, prenosi Forbes.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading