Berlin
Foto: AP/Tanjug/ AP

Stanarine čije su cene regulisane ("bestandsmieten") na osnovu starijih ugovora o zakupu su počev od 2013. rasle umerenim tempom, ali cene u novim zakupima su u istom periodu skočile za čak 75 odsto, što je stvorilo veliki jaz na tržištu.

Najugroženiji su građani s nižim primanjima, pošto moraju da za stanarinu u novim zakupima izdvoje skoro 50 odsto svojih prihoda.

Nasuprot tome, neki stanari u Berlinu, Minhenu ili Hamburgu plaćaju za 30 do 50 odsto nižu stanarinu od domaćinstava koja iznajmljuju sličan stan po novim ugovorima. Građani zbog nižih cena zakupa odbijaju da se sele i ostaju u starim, jeftinijim stanovima, što dovodi do neefikasnog korišćenja stambenog prostora i smanjenja mobilnosti na tržištu rada.

Na strani ponude, situaciju dodatno pogoršavaju visoki troškovi izgradnje, rast cena zemljišta i administrativne prepreke. Novi stambeni projekti gotovo isključivo nastaju u skupljem segmentu tržišta, a obećanja političara o pristupačnom stanovanju za sada nisu ispunjena.

"Ako se stambena politika ne modernizuje i ne prilagodi tržišnim realnostima, rast stanarina može da preraste iz socijalnog u strukturni problem nemačke ekonomije", upozorava predstavnik IFO Oliver Falck.

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading