Nagli rast cena sirovina nakon zatvaranja Ormuskog moreuza doneo je Rusiji ogromne finansijske koristi, koje premašuju i najoptimističnije procene. Moskva koristi skok cena nafte, gasa i đubriva kako bi dodatno povećala prihode od izvoza i stabilizovala budžet.

Prema podacima Nemačko-ruske trgovinske komore, prihodi Rusije od izvoza energenata i đubriva već prelaze 10 milijardi evra mesečno, a nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku dodatno podiže tu zaradu.

Predsednik Komore Matijas Šep ocenio je da je Rusija među najvećim dobitnicima novonastale situacije.

– Rusija je jedan od glavnih dobitnika novog rata na Bliskom istoku – rekao je Šep.

Kako navodi, Moskva ima direktnu korist od globalnog rasta cena sirovina, dok istovremeno uspešno koristi alternativne izvozne pravce za plasman svojih energenata i drugih ključnih proizvoda.

– Sve to Rusiji može doneti neočekivanu dobit istorijskih razmera – istakao je Šep u Moskvi.

Rast cena nafte posebno puni ruski budžet iznad svih očekivanja. Ako se cena zadrži na oko 100 dolara po barelu, Rusija bi mogla da zaradi čak 71,8 milijardi dolara više godišnje nego što je planirano budžetom.

Dodatni impuls dolazi sa tržišta, gde je cena Brenta za jun premašila 111 dolara po barelu, što je skoro 40 dolara više nego pre izbijanja sukoba u Iranu.

Ruski budžet u velikoj meri zavisi od prihoda od nafte i gasa, a projekcije su bile zasnovane na znatno nižoj ceni od 59 dolara po barelu. Pre ove krize, Moskva se suočavala sa pritiskom zbog nižih cena energenata.

– Sa trenutnim cenama, Rusija može da ostvari dodatnih 50 milijardi dolara godišnje samo od nafte i gasa – navodi Komora.

U ruskim krugovima već se spekuliše da bi cena nafte mogla da dostigne i 200 dolara po barelu. U tom scenariju, ukupni prihodi Rusije mogli bi da dostignu čak 350,4 milijarde dolara.

To bi značilo čak 247 milijardi dolara više nego što je prvobitno planirano, što pokazuje koliki efekat na rusku ekonomiju ima produžena kriza na Bliskom istoku i poremećaj u transportu kroz Ormuski moreuz.

Ovi dodatni prihodi od sirovina imaju i šire geopolitičke posledice, jer Rusija deo tog novca koristi za finansiranje rata u Ukrajini.

Zatvaranje Ormuskog moreuza već je izazvalo snažan potres na globalnom tržištu energenata, a prema ovim procenama, među najvećim dobitnicima nalazi se upravo Moskva.

Dok ostatak sveta strahuje od daljeg rasta cena nafte, gasa i đubriva, Rusija u ovim okolnostima vidi istorijsku priliku za povećanje prihoda i jačanje državnog budžeta u trenutku kada su joj energetski prihodi od ključnog značaja.