galaksija
Foto: Shutterstock/Shuterstoock

Naučnici pretpostavljaju da se oko naše galaksije nalazi oko 100 satelitskih galaksija za koje se ranije nije znalo da postoje.

galaksija

Shuterstoock

 

Najnovije istraživanje

Ako teleskopi otkriju te galaksije, mogle bi da ponude podršku standardnom modelu kosmologije - dominantnom modelu našeg univerzuma koji objašnjava kako se galaksije formiraju.

Istraživači su predstavili svoje nalaze 11. jula na Nacionalnom astronomskom sastanku Kraljevskog astronomskog društva u Daramu, u Engleskoj.

- Znamo da Mlečni put ima oko 60 potvrđenih pratećih satelitskih galaksija, ali mislimo da bi trebalo da postoje još desetine ovih slabih galaksija koje kruže oko Mlečnog puta na malim udaljenostima -  rekla je u saopštenju vodeća istraživačica Izabel Santos-Santos, postdiplomac na Univerzitetu u Daremu.

- Uskoro ćemo možda moći da vidimo ove 'nestale' galaksije, što bi bilo izuzetno uzbudljivo i moglo bi nam reći više o tome kako je Univerzum nastao i postao onakav kakav je danas - dodala je ona.

galaksija

Shuterstoock

 

Mlečni put ima snažnu gravitacionu silu

Prema standardnoj teoriji kosmologije, poznatoj kao lambda hladna tamna materija (LCDM), i patuljaste galaksije i velike poput naše se oblikuju unutar grupa koje se nazivaju galaktički oreoli.

Ove ogromne sfere zvezda plutaju poput lišća na jezeru tamne materije, misteriozne supstance za koju se veruje da čini 85% materije univerzuma.

Tamna materija ne reflektuje svetlost, tako da nije direktno posmatrana. Ali naučnici vide dokaze za to u oblicima galaksija, iskrivljavanju zvezdane svetlosti dok prolazi kroz njih i ubrzanju zvezda do inače neobjašnjivih brzina dok kruže oko galaktičkih centara.

Ovaj oreol tamne materije daje Mlečnom putu snažnu gravitacionu silu. Gravitaciona sila je toliko jaka da je tokom milijardi godina zarobila brojne patuljaste galaksije (one koje sadrže manje od nekoliko milijardi zvezda) kao satelite.

galaksija

Shuterstoock

 

Teško je otkriti satelitske galaksije

Uprkos tome što je LCDM predvideo njihov broj, satelitske galaksije su blede i stoga ih je teško otkriti.

Naučnici koji stoje iza novog istraživanja predlažu razlog za ovaj nedostatak dokaza da postoje druge galaksije.  
Da bi bolje simulirali moguće skrivene galaksije, astronomi su se okrenuli  rekonstrukciji oreola tamne materije Mlečnog puta najveće rezolucije. Koristili su određenu simulaciju da pokrenu model  koji prati hlađenje gasa, formiranje zvezda i zgrušavanje materije u galaksije slične našoj.

Prema simulaciji, patuljaste galaksije kruže oko Mlečnog puta veći deo života univerzuma. Pa ipak, tokom njihovih ponovljenih prolazaka, njihovu tamnu materiju i zvezde postepeno je oduzimao ogromni galaktički oreol Mlečnog puta, zbog čega danas izgledaju izuzetno bledo.

planete

Foto: Shutterstock

 

Oko Mlečnog puta možda postoji od 80 do 100 manjih galaksija

To znači da bi oko oboda naše galaksije moglo postojati od 80 do preko 100 patuljastih galaksija, prema istraživačima.

Ako su ove galaksije zaista tamo, možda neće proći dugo pre nego što budu otkrivene.

Nova opservatorija Vera Rubin, koja je opremljena najvećom digitalnom kamerom ikada napravljenom, mogla bi da razreši neke od ovih skrivenih galaksija.

- Ako se populacija veoma slabih satelita koje predviđamo otkrije novim podacima, to bi bio izuzetan uspeh LCDM teorije formiranja galaksija - rekao je u saopštenju koistraživač Karlos Frenk, profesor astrofizike na Univerzitetu u Daremu.

-  Koristeći zakone fizike, rešene pomoću velikog superračunara, i matematičko modeliranje, možemo napraviti precizna predviđanja koja astronomi, opremljeni novim, moćnim teleskopima, mogu da testiraju - dodao je on, prenosi Live Science.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading