Iako ECMWF srednjoročni modeli prognoziraju mart u znaku Afrike, a ILMETEO beleži visoke temperature u Evropi, gde maksimumi idu i do 30 stepeni u Francuskoj i Španiji, kod nas će situacija biti malo dinamičnija tokom marta, piše Ivan Ristić za Alo!

Modeli jasno pokazuju da bi zima u većem delu Evrope mogla biti gotova ranije, jer dugoročne projekcije za sada ne ukazuju na ledene udare koji bi preokrenuli ovaj stabilni atmosferski obrazac.

Definitivno će Balkan, a sa njim naravno i Srbija, u narednih 15 dana biti pod uticajem povišenog vazdušnog pritiska. To će obeležiti ceo mart, s tim što će se anticikloni menjati i diktiraće tipove vremena: smenjivaće se afrički, srednjoevropski, a pojavljuje se i azorski anticiklon. Početak meseca, do oko 8.- 9. marta biće topliji sa temperaturama malo iznad proseka za ovo doba godine, dok bi kraj meseca obeležilo takođe toplije vreme, sa znatnijim porastom temperatura, stoji u prognozi.  

Zbog visokog pritiska, padavine će generalno biti retke i prolazne, vezane uglavnom za oslabljene hladne frontove, pa nas očekuje mesec sa manje padavina od proseka.

Kako navodi Ristić za Alo!, kada početkom i krajem marta budemo pod uticajem afričkog anticiklona, takozvane toplotne kupole, biće znatno toplije, sa maksimalnim temperaturama od 12 do 17 stepeni, a u prvoj nedelji marta pojedinim danima i do 20 stepeni. S druge strane, srednjoevropski anticiklon donosi hladnije vreme za oko 5 stepeni (maksimumi od 7 do 12 stepeni), severna strujanja i prolazna naoblačenja sa kišom. I azorski anticiklon je takođe hladnija varijanta koja nam može doneti malo više padavina.

Iako mape trenutno pokazuju da je sve u znaku Afrike, od 8. i 9. marta, pa sve do kraja kalendarske zime 20. marta, ulazimo u malo hladniji period sa prodorima sa severa. Za sada, modeli pokazuju prosečno martovsko vreme i manje zahlađenje sa padom temperature za oko pet stepeni. Međutim, mart ume da bude veoma prevrtljiv. Definitivno postoji šansa da dođe do prodora hladnijeg vazduha i da temperature padnu na zimske, februarske vrednosti. “Baba Marta” itekako može da pokaže svoje zube, i to bi bio najhladniji period koji bi mogao da se oduži do kraja kalendarske zime.

Prosečne maksimalne temperature za mart su inače od 8 do 15 stepeni, pa ćemo tako imati malo topliji početak i kraj meseca, dok će sredina biti oko normale ili malo niža. Sa zvaničnim početkom proleća, 20. marta, ide ponovni porast temperatura vazduha, i one bi već krajem meseca mogle ponovo preći 20 stepeni.

Glavna karakteristika vremena u martu su velike temperaturne oscilacije, pa ćemo u toku samo jednog dana prolaziti kroz skoro sva godišnja doba. Ujutru će to biti više zimska varijanta, dok će kasnije tokom dana biti osetno toplije i prolećno vreme. Jutra će biti sveža, uglavnom od 0 do 5 stepeni, ali kada smo pod anticiklonom, pojedinim danima treba računati i na slab mraz, pa će u dolinama reka i po kotlinama temperature padati i do -4 stepeni, najavljuje Ristić za Alo! Zbog ovih velikih dnevnih oscilacija, ljudi mogu osećati umor i druge tegobe, zato je izuzetno bitno da vodite računa o kvalitetu života i redovno pratite vremensku prognozu.

Što se tiče planina, osim Kopaonika, sve ostale će ostati bez snega jer prosto neće biti puno padavina. Na Kopaoniku će sneg polako početi da se topi i dnevne temperature će biti iznad nule, ali noći i jutra će ostati sveži i ispod nule. Zbog toga, i naročito kada dođe hladan vazduh sa severa, sneg će najverovatnije uspeti da opstane tokom marta, mada ne očekujem neko posebno povećanje snežnog pokrivača.

Za sada, uživajte u prolećnim temperaturama sredinom dana, jer su jutra još uvek dosta prohladna, zaključuje Ristić.