Zbog loših iskustava sa neodgovornim poslodavcima i neuplaćenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, građani sve češće proveravaju da li su svi njihovi periodi zaposlenja uredno evidentirani. U praksi se često ispostavi da za pojedine periode u matičnoj evidenciji ne postoji ni osnovna prijava na osiguranje, kao da radni odnos nikada nije postojao.

Sličan problem imaju i pojedini osiguranici koji su obavljali samostalne delatnosti, a koji tek prilikom pribavljanja zvaničnih uverenja utvrde da za te periode u evidenciji ne postoje nikakvi podaci.

Zašto je prijava na osiguranje ključna

Prijava na obavezno socijalno osiguranje predstavlja osnov za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog, ali i zdravstvenog osiguranja. Njome se utvrđuju prava i obaveze osiguranika, dok Poreska uprava na osnovu prijave dobija podatke o obavezi uplate doprinosa.

Jedinstvena prijava istovremeno označava i početak prava na zdravstveno osiguranje, zbog čega se smatra jednim od najvažnijih administrativnih koraka prilikom zapošljavanja ili započinjanja samostalne delatnosti.

Poseban režim važi za poljoprivrednike

Za poljoprivrednike važe nešto drugačija pravila. Prijava na osiguranje vrši se po službenoj dužnosti, nakon ispunjenja zakonskih uslova za utvrđivanje statusa osiguranika.

Kao i kod samostalnih delatnosti, status se dokazuje podacima iz službenih evidencija, što u određenim situacijama omogućava i lakšu naknadnu regulaciju osiguranja.

Prijave se podnose isključivo elektronski

Prijava na obavezno socijalno osiguranje, kao i sve promene tokom trajanja osiguranja, podnose se isključivo elektronskim putem, preko portala Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO).

Od 1. jula 2021. godine više nije moguće podnositi prijave na šalterima Republičkog fonda PIO, osim u izuzetnim slučajevima za pojedina fizička lica koja nemaju tehničke mogućnosti za elektronsko podnošenje.

Zaposleni moraju biti prijavljeni pre stupanja na rad, dok je za osiguranike koji obavljaju samostalne delatnosti rok za prijavu tri radna dana od početka obavljanja delatnosti.

Kašnjenje nosi kazne i dodatne komplikacije

U slučaju propuštanja zakonskog roka, obveznik podnošenja prijave ili sam osiguranik mora da pokrene upravni postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika. Ovaj postupak može biti dugotrajan i složen, a zakon predviđa i prekršajnu odgovornost.

Kazne za neprijavljivanje radnika iznose do dva miliona dinara za pravna lica, do 150.000 dinara za odgovorna lica u firmama, dok preduzetnici mogu biti kažnjeni i do 500.000 dinara.

Staž se ne može dokazivati svedocima

Zakon izričito propisuje da se svojstvo osiguranika ne može dokazivati izjavama svedoka. Period osiguranja može se potvrđivati isključivo pisanom dokumentacijom, poput ugovora o radu, dokaza o isplaćenim zaradama, službenih akata poslodavca ili drugih relevantnih dokumenata.

Kod samostalnih i profesionalnih delatnosti dokazivanje se vrši na osnovu podataka iz registara nadležnih organa i udruženja, pri čemu upis u registar ima pravno dejstvo od dana upisa, bez mogućnosti retroaktivnog evidentiranja.

Kako građani mogu da provere svoj status

Građani mogu proveriti da li su uredno prijavljeni na osiguranje:

  • kod poslodavca, koji je dužan da omogući uvid u prijavu,
  • u Republičkom fondu PIO, pribavljanjem uverenja uz ličnu kartu,
    p
  • reko portala e-Uprave, za one koji poseduju odgovarajući elektronski sertifikat.

Preporuka građanima

Imajući u vidu značaj uredne prijave na osiguranje i ozbiljne posledice koje mogu nastati usled propusta, preporuka je da građani redovno proveravaju svoj status, bez obzira na to da li su zaposleni, obavljaju samostalnu delatnost ili se bave poljoprivredom, kako bi na vreme zaštitili svoja prava.