Proces protiv Rusije u Hagu
Foto: AP/Peter Dejong (STF)

Ukoliko MKS izda nalog za hapšenje, zemlje potpisnice Rimskog statuta, koji je pravni osnov suda, moraće da po eventualnom ulasku na njihovu teritoriju uhapse navedena lica i predaju ih sudu. Ni SAD ni Izrael nisu članovi MKS-a i ne priznaju njegovu jurisdikciju nad navodnim zločinima svojih državljana. Palestina se pridružila sudu 2015. godine, a prema naknadnoj odluci MKS-a, njena jurisdikcija se proteže na palestinske teritorije pod izraelskom okupacijom, što uključuje i Gazu.

Iz Bele kuće i kancelarija američkog Kongresa stižu veoma oštre reakcije, pa čak i pretnje. Već 7. maja, pre odluke MKS-a, američki kongresmeni Čip Roj i Brajan Mast uveli su "Zakon o nelegitimnoj sudskoj opoziciji", pozivajući na sankcije protiv zvaničnika MKS-a koji pokušavaju da krivično gone američke građane ili saveznike, uključujući Izrael.

Direktna pretnja Haškom sudu

"MKS je nelegitiman sud koji predstavlja veliku pretnju suverenitetu SAD. Trampova administracija je imala pravo da uvede sankcije osoblju MKS-a ako su se usudili da progone američke državljane, pripadnike vojske ili naše saveznike." On je dodao da američka politika treba da bude nepogrešivo jasna: "Ako MKS procesuira naše saveznike, biće posledica".

Mast je dodao da je njihova poruka MKS-u jasna.

"Možda vas nećemo prepoznati, ali ćete sigurno prepoznati šta se dešava kada napadnete Ameriku ili njene saveznike." U to vreme, potencijalni nalog protiv Netanjahua je opisan kao pretnja jedinoj demokratiji na Bliskom istoku.

Dvostruki standardi

Ovi dvostruki standardi predstavljaju zloupotrebu ovlašćenja od strane Međunarodnog krivičnog suda i otkrivaju njihovu nebitnost. U svom svedočenju je pretio i posledicama.

Kontroverzni američki senator Lindzi Grem rekao je da je „ova nečuvena odluka udar na nezavisno pravosuđe u Izraelu, koje je poznato po svojoj nezavisnosti”.

Entoni Blinken

Manuel Balce Ceneta (STF)

 

 

Američki državni sekretar Entoni Blinken nazvao je odluku o izdavanju naloga za hapšenje "sramotnom". Predsednik Džo Bajden je takođe bio oštar, nazvavši odluku nečuvenom. Blinken je u sredu rekao da je administracija spremna da radi sa kongresmenima, i demokratama i republikancima, na sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda.

- U svetlu jučerašnjih događaja, verujem da moramo razmotriti odgovarajuće mere za rešavanje ove očigledno pogrešne odluke - rekao je Blinken.

Potencijalne američke sankcije inače bi bile bez presedana, pošto je Vašington već preduzeo takve mere protiv predstavnika Haškog suda 2020. godine za vreme predsednika Donalda Trampa. Sankcije, koje je Bajden kasnije ukinuo, bile su odgovor na otvaranje istrage o mogućim ratnim zločinima američke vojske u Avganistanu.

Karim Kan, koji je sada suočen sa intenzivnim pritiskom onih koji su glasno podržavali njegove odluke pre nešto više od godinu dana, rekao je za CNN u sredu da mu je visoki zapadni lider rekao da je "MKS napravljen za Afriku i siledžije, poput Putina, a ne za Zapad i njegove saveznike".

Tretman Putina i Netanjahua

Kada je MKS u martu 2023. godine odlučio da izda nalog za hapšenje Vladimira Putina zbog sumnje da je odgovoran za nezakonitu deportaciju ukrajinske dece sa okupiranih teritorija, većina onih koji danas taj sud označavaju kao nelegitiman pozdravila je njegovu odluku. U prvom reagovanju Bajden je rekao da je nalog za hapšenje opravdan, dok je Blinken rekao da sve zemlje koje priznaju sud moraju da ispune svoje obaveze prema MKS i pozvao ih da ispoštuju nalog za hapšenje ruskog predsednika.

SAD su inače osporile dijeljenje informacija o navodnim ruskim zločinima u Ukrajini sa sudom, jer bi to moglo stvoriti presedan i izložiti američke i savezničke zvaničnike riziku od sličnih krivičnih gonjenja u budućnosti. Grejem, koji je bio jedan od potpisnika Bajdenovog poziva da pomogne MKS u slučaju Putin, napisao je tada da je odluka MKS-a da izda nalog za njegovo hapšenje „veliki korak u pravom smeru za međunarodnu zajednicu”. SAD su tada u julu 2023. objavile da će sarađivati sa sudom.

Na konferenciji za novinare pre nekoliko dana, portparol Stejt departmenta Metju Miler pokušao je da objasni razliku između slučajeva Putin i Netanjahu i poricanja kritika na račun dvoličnosti američke administracije.

"Razlika između Rusije i Izraela je u tome što je Izrael demokratska zemlja sa mehanizmima odgovornosti i istragama koje su trenutno u toku. To nije slučaj u Rusiji. Nije nam poznato da postoji bilo kakva istraga ratnih zločina u Rusiji. Postoji fundamentalna razlika: Izrael je najavio da će učestvovati u istrazi, dok Rusija nije izrazila spremnost da sarađuje sa MKS, niti namerava da sarađuje sa njim“, rekao je Miler.

„Generalno, više je nego neobično da SAD sada govore o uvođenju sankcija protiv Međunarodnog krivičnog suda“, odgovorio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na reakciju Vašingtona na slučaj Netanjahu. Rusija, kao i SAD, nije član MKS, a nije ni Ukrajina, iako je Kijev dodelio sudsku nadležnost da procesuira zločine počinjene na njenoj teritoriji.

Američki zakon o invaziji na Hag

Godine 2002. SAD su donele relativno nepoznat Zakon o zaštiti američkih zvaničnika, neformalno poznat kao Zakon o invaziji na Hag. Federalni zakon je opisan kao zakon koji štiti vojno osoblje Sjedinjenih Država i druge izabrane i imenovane zvaničnike vlade Sjedinjenih Država od krivičnog gonjenja od strane međunarodnog krivičnog suda u kojem Sjedinjene Države nisu strana.

Taj akt ovlašćuje predsednika da koristi "sva neophodna i odgovarajuća sredstva da obezbedi oslobađanje američkog ili savezničkog osoblja koje je pritvorio ili zatvorio, u ime ili na zahtev Međunarodnog krivičnog suda."

Zakon tako dozvoljava predsedniku da naredi vojnu akciju SAD ili invaziju na Holandiju, gde se nalazi Haški tribunal, ako smatra da je potrebno da zaštiti američke zvaničnike i vojno osoblje od krivičnog gonjenja ili da ih spase iz pritvora. Zakon takođe navodi da se nadležnost može proširiti na zvaničnike i pripadnike oružanih snaga zemalja saveznica NATO-a i značajnih zemalja koje nisu članice alijanse, uključujući, pored Izraela, Australiju, Egipat, Japan, Argentinu, Južnu Koreju i Novi Zeland.

Zakon zabranjuje američku vojnu pomoć zemljama članicama MKS. Međutim, izuzeci su dozvoljeni za pomoć članicama NATO-a, glavnim ne-NATO saveznicima, Tajvanu i zemljama koje su sklopile poseban sporazum sa SAD (član 98) i koje su se obavezale da neće sarađivati sa sudom u ekstradiciji američkih državljana u slučaju naloga Međunarodnog suda pravde u Hagu.

Usvajanje zakona osudile su organizacije za ljudska prava. Koalicija za Međunarodni krivični sud nazvala je taj čin "opasnim simboličnim suprotstavljanjem međunarodnom krivičnom pravosuđu". Zakon je osudio i Hjuman Rajts Voč, a nakon usvajanja i Evropski parlament. Više je nego očigledno da nisu bili zadovoljni usvajanjem američkog zakona u Holandiji, gde su ga tada okarakterisali kao štetnog po transatlantske odnose.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading