Lazareva subota
Foto: Printscreen/Youtube

U subotu, 12. aprila, obeležava se Lazareva subota, u narodu poznata i kao Vrbica – praznik koji nosi duboku simboliku vaskrsenja, vere i nade. Ovaj dan je posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije, kojeg je, prema hrišćanskom predanju, Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih nakon četiri dana.

Mnoge pravoslavne porodice slave Vrbicu kao krsnu slavu, dok se širom Srbije i regiona održavaju liturgije, litije i posebni običaji koji slave život, porodicu i veru.

Na Lazarevu subotu, u crkvama se osveštavaju mlade vrbove grančice, koje vernici nose kući i stavljaju pored ikona. Upravo po ovom običaju praznik je i dobio naziv Vrbica. Vrbove grančice simbolizuju obnovu, život i nadu.

Vrbica se smatra praznikom dečje radosti, jer je, prema Jevanđelju, Hristos rekao: „Pustite decu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko“. Tog dana, mališani oblače svečanu odeću, ukrašavaju se venčićima i zvončićima, a širom pravoslavnih hramova organizuju se posebne litije za decu.

Na ovaj praznik ne rade se teški fizički poslovi, jer se dan smatra svetim.

Trpeza je posna, ali svečana – mnogi poste u znak poštovanja vaskrsenja i predstojećih Cveti i Vaskrsa.

Nekada su devojke, poznate kao lazarice, obilazile domaćinstva pevajući i donoseći blagoslov.

Bere se prolećno cveće i potapa u vodu, a njome se ujutru na Cveti ukućani umivaju za zdravlje i napredak.

Prema predanju, Lazar je nakon vaskrsenja živeo još trideset godina kao episkop na Kipru. Na njegovom grobu bila je urezana rečenica: „Lazar, četvorodnevni, Hristov prijatelj“, što svedoči o njegovoj bliskosti sa Isusom i važnosti koju ima u hrišćanstvu.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading