Bogato je mononezasićenim masnim kiselinama i moćnim antioksidansima, poput vitamina E i polifenola. Dokazano pomaže u snižavanju lošeg holesterola, poboljšava varenje, smanjuje upale i donosi bezbroj drugih zdravstvenih pogodnosti.

Međutim, kada se koristi u kuhinji za pripremu hrane, veoma je važno obratiti pažnju na tri ključne stvari, poručuju kulinarski eksperti i poznati food blogeri. Ako napravite pogrešan izbor, rizikujete da uništite i hranu i sopstveno zdravlje.

Velika dilema: Da li maslinovo ulje sme da se greje?

U javnosti već dugo postoji ozbiljna dilema: mnogi smatraju da maslinovo ulje nije pogodno za kuvanje i prženje zbog sadržaja nezasićenih masti, dok drugi tvrde da je ono odličan izbor za pripremu namirnica na visokim temperaturama. Ko je zapravo u pravu?

Određene vrste ulja, posebno ona bogata nezasićenim mastima (uključujući većinu biljnih ulja poput sojinog i repinog), zaista se oštećuju na visokim temperaturama. Kada se pregreju, mogu stvoriti štetna jedinjenja kao što su lipidni peroksidi i aldehidi, koji su kancerogeni i opasni po organizam. Zato je izbor prave vrste maslinovog ulja presudan.

Ekstra devičansko maslinovo ulje: Samo za salate, nikako u tiganj!

Ekstra devičansko maslinovo ulje (Extra Virgin) je hladno ceđeno ulje, proizvedeno potpuno prirodno i bez upotrebe hemikalija. Njegova kiselost zakonski ne bi trebalo da prelazi 0,8%. U Grčkoj, na primer, ulje sa kiselošću iznad 0,5% nećete ni naći u prodavnicama jer se smatra nepodobnim za konzumaciju.

Prženje na ekstra devičanskom ulju je velika greška iz dva razloga:

  1. Gubitak vrednosti: Kada se zagreje na visokoj temperaturi, ono gubi sve svoje lekovite i hranljive materije.

  2. Neisplativost: Cena ovog ulja je nerazumno visoka da biste ga trošili na prženje.

Pravilo sa Mediterana: Ekstra devičansko ulje je rezervisano isključivo za salate i prelive, a ne za tiganj! Za prženje i duboko ulje stručnjaci i dalje preporučuju rafinisano suncokretovo ulje.

Obično maslinovo ulje (ulje od komine)

Čisto, odnosno obično maslinovo ulje najčešće se ekstrahuje iz komine (ostataka maslina) i ima viši nivo kiselosti. Dobija se upotrebom hemijskih rastvarača i visokih temperatura. Sadrži drastično manje hranljivih materija, a ukus i aroma su mu veštački dodati.

Ono je potpuno bezukusno i nije pogodno za salate. Može se koristiti za prženje jer bolje podnosi visoke temperature, ali je i dalje znatno skuplje od suncokretovog ekvivalenta.

Tri stvari na koje morate paziti pri kupovini

Food blogeri i stručnjaci upozoravaju da kada kupujete kvalitetno maslinovo ulje, na etiketi uvek morate proveriti sledeće tri stavke:

  • Nivo kiselosti (Acidity): Što je ovaj broj niži, ulje je kvalitetnije. Na Mediteranu se najviše ceni ono sa kiselošću od 0% do 0,4%.

  • Znak upozorenja: Ako kiselost uopšte nije navedena na pakovanju, nemojte kupovati to ulje jer je reč o sumnjivom kvalitetu.

  • Zemlja porekla: Na deklaraciji jasno mora biti navedena zemlja porekla (Grčka, Italija, Španija), jer se tačno zna ko proizvodi originalno i najkvalitetnije maslinovo ulje.