JESENJE KREČENJA PRODUŽAVA ŽIVOT VOĆKI  Mera iz davnina koja se i dalje primenjuje naročito je korisna u zasadima koštičavih voćnih vrsta
Foto: Shutterstock

Neupućeni misle da se ovde radi o nekakvom ulepšavanju, što ne može biti dalje od istine. Taj posao se godišnje radi dva puta, u ovo doba godine i na proleće. A evo i zbog čega…

Zaštita stabala

Tokom hladnih noći i toplih zimskih dana kora se zagreva direktnim sunčevim zračenjem i refleksijom od snega. Sunčeva svetlost pogađa koru voćke, pa dolazi do širenja dubljih slojeva tkiva koje ne prati širenje kore te tkivo puca. Na mestima gde se kora raspukla naseljavaju se patogeni koji su uzročnici truljenja i takve rane teško zarastaju. Da bi se sprečilo pucanje, stablo i ramene grane treba premazati smesom svetle boje. Osim toga, funkcija krečenja stabla voća je i fungicidna, a kreč može biti i zaštita od životinja koje vole da grickaju koru. Zahvaljujući sumporu i kreču, ova mešavina ima dezinfekciono dejstvo jer čisti stablo od gljivica i lišajeva. Krečenje takođe može da utiče na odlaganje početka vegetacije za nekoliko dana, što u našim uslovima može da bude vrlo značajno zbog ranih prolećnih mrazeva.

JESENJE KREČENJA PRODUŽAVA ŽIVOT VOĆKI  Mera iz davnina koja se i dalje primenjuje naročito je korisna u zasadima koštičavih voćnih vrsta

Foto: Shutterstock

 

Kada se primenjuje

Krečenje voćaka je stara mera koja se još uvek primenjuje, a naročito je korisna u zasadima koštičavih voćnih vrsta, gde se obavlja svake jeseni. Mladi zasadi jabučastog voća se kreče svake godine, a stariji svake četvrte. Kajsije, šljive i trešnje su posebno osetljive na pucanje kore, pa im se vek skraćuje ukoliko se ne kreče redovno. Najbolje vreme za krečenje voćaka je u novembru, mada može i kasnije, važno je da budu okrečene pre niskih temperatura. Pravilo je da se krečenje obavlja po lepom i suvom vremenu, na temperaturama iznad nule.

JESENJE KREČENJA PRODUŽAVA ŽIVOT VOĆKI  Mera iz davnina koja se i dalje primenjuje naročito je korisna u zasadima koštičavih voćnih vrsta

Foto: Shutterstock

 

Kako to da uradite

Stabla voćaka treba premazati od zemlje pa sve do 30-40 cm iznad račvastih grana, odnosno do mesta gde grana izlazi iz stabla jer je naročito osetljivo na pucanje. Smesu nanositi debljom četkom ili valjkom za krečenje, a sloj pravilno naneti i popuniti sve pore i pukotine na kori. U toku krečenja boja na stablu izgleda prozračno, jer je vlažna, ali ubrzo će se osušiti i dobiti jarku belu boju.

JESENJE KREČENJA PRODUŽAVA ŽIVOT VOĆKI  Mera iz davnina koja se i dalje primenjuje naročito je korisna u zasadima koštičavih voćnih vrsta

Foto: Shutterstock

 

Smesa za krečenje

Sastojci:

5 kg gašenog kreča

500 g kuhinjske soli

100 g sumpora

100 g plavog kamena

10 l vode

Priprema:

Kreč se prvo zagasi i odstoji nekoliko dana pa se onda dodaju drugi sastojci. Njih je potrebno dobro izmešati i dodati toliko vode da se dobije žitka smesa koja se može nanositi četkom. Pre premazivanja dobro je da smesa odstoji 24 sata da bi bolje prionula na koru.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading