Invalidska kolica
Profimedia
Invalidska kolica

Profimedia

Ilustracija: Profimedia

"Ove godine, takođe, u toku su svi javni pozivi namenjeni osobama sa invaliditetom. Imamo na raspolaganju budžet od 550 miliona dinara i to je nešto što je svakako značajno za oko 15.500 osoba sa invaliditetom koje se trenutno nalaze na našoj evidenciji da mogu da računaju na našu podršku", istakao je Martinović na panelu održanom u beogradskom hotelu "Kraun Plaza".

On je naglasio da predstavnici NSZ rade i sa poslodavcima i sa nezaposlenim osobama sa invaliditetom u cilju njihovog zapošljavanja, profesionalne rehabilitacije, utvrđivanja preostale radne sposobnosti i uključivanja u mere aktivne politike zapošljavanja koje, istakao je, često rezultiraju zapošljavanjem.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković je rekla da postoje određeni, čak u nekim oblastima i veći pomaci, kada je reč o položaju osoba sa invaliditetom u Srbiji.

"Svakako bismo voleli da imamo mnogo veći broj osoba sa invaliditetom koje su zaposlene, ali je evidentno da su aktivne mere zapošljavanja koje su sprovedene u poslednjih nekoliko godina dale rezultate i da je zakon koji je donet omogućio veće zapošljavanje", istakla je Janković.

Ona je navela da je problem na tržištu rada, kada je reč o osobama sa invaliditetom, bio nedostak kvalifikacija jer je, dodala je, u prethodne tri do četiri decenije postojao potpuno drugačiji koncept brige i zaštite osoba sa invaliditetom koji je bio baziran na velikim institucijama i obrazovanju koje nije bilo inkluzivno i nije pružalo jednake mogućnosti.

"Danas je ta situacija drugačija. Naravno da je za rezultate potrebno više vremena, ali je potrebno i intenzivirati određene procese u našoj državi", naglasila je Janković.

Osnivač Evropskog kongresa za osobe sa invaliditetom "Živeti u suretu" Tomas Kraus je rekao da je ideja da osobe sa invaliditetom same kažu svoje potrebe i čime bi želele da se bave u životu.

"Najbolji način da se pomogne tim osobama je da ih prihvatimo kao jedinstvene individue, a ne da na prvom mestu vidimo njihov invaliditet. To bi i same te osobe želele - da budu prihvaćene u celokupnom svom okruženju", naglasio je on.

Afrodita Bajić, vlasnica firme "Afrodite mode cellection" u kojoj rade i osobe sa invaliditetom, kaže da ljude ne treba deliti na one sa ili bez invaliditeta već prema tome koliko su dobri, pametni, kvalitetni, spremni da se bore sa životnim situacijama.

"Kada sam osnovala firmu, trudila sam se da ljude zapošljavam isključivo prema njihovim kvalitetima", rekla je ona i dodala da je važno uticati na svest ljudi kako bi se srušile predrasude o osobama sa invaliditetom.

Panel "Inkluzija na tržistu rada - gde je zapelo?" održan je pod pokroviteljstvom Evropskog kongresa za osobe sa invaliditetom "Živeti u susretu", koji se održava u Beogradu.

Reč je o kongresu koji okuplja više do 350 učesnika iz 11 zemalja, počeo je 31. maja, a trajaće do trećeg juna.