Ubrzo nakon obroka, njena koža je buknula, postala jarko crvena i otečena, podsećajući na teške opekotine. Ova burna reakcija odmah je otvorila pitanje bezbednosti sirove hrane, ali i skrivenih opasnosti koje vrebaju u ribljim specijalitetima ukoliko se ne pripremaju i ne skladište pravilno.

Iako je suši u većini slučajeva potpuno bezbedan za konzumaciju, ovaj incident je podsetnik na to koliko proces od ulova do tanjira mora biti strogo kontrolisan.

Alergija na ribu ili nešto mnogo opasnije?

Kada se javi naglo oticanje i crvenilo kože nakon konzumiranja sušija, prva sumnja najčešće pada na alergijsku reakciju. Riba i školjke spadaju u grupu najčešćih alergena u hrani. Ono što je posebno opasno jeste činjenica da se ovakve alergije mogu javiti iznenada, čak i kod osoba koje su pre toga godinama bez problema konzumirale morske plodove.

Simptomi prave alergijske reakcije uključuju:

  • Iznenadno crvenilo kože i intenzivan svrab

  • Otok lica, usana i vrata

  • Koprivnjaču (urtikariju)

  • U teškim slučajevima, otežano disanje i gušenje

Međutim, lekari upozoravaju da krivac za ovakvo stanje ne mora uvek biti urođena alergija, već histaminska reakcija – poznata i kao skombridno trovanje ribom.

Šta je trovanje histaminom i zašto je leti rizik veći?

Do histaminske reakcije dolazi kada se konzumira riba koja nije pravilno skladištena i hlađena. U koži i crevima ribe prirodno se nalazi aminokiselina histidin. Kada se riba ne čuva na dovoljno niskoj temperaturi, dolazi do prekomernog rasta gram-negativnih bakterija (kao što su Morganella morganii, Escherichia coli, Klebsiella i Pseudomonas aeruginosa). Ove bakterije brzo pretvaraju histidin u histamin.

Upozorenje: Histamin je izuzetno opasan jer ne menja miris, ukus, niti izgled ribe. Pored toga, on je otporan na visoke i niske temperature, što znači da ga kuvanje, zamrzavanje, prženje ili dimljenje ne mogu uništiti ukoliko je već nastao u namirnici.

Trovanja ovog tipa su najčešća tokom letnjih meseci zbog visokih spoljnih temperatura koje pogoduju bržem razmnožavanju bakterija. Najčešći uzročnik je plava riba iz porodice Scombridae (tuna, skuša, skuša), ali se reakcije javljaju i kod konzumiranja sardina, haringi, inćuna ili mahi-mahi ribe. U ređim slučajevima, visok nivo histamina mogu sadržati i stariji sirevi poput čedra, gaude ili švajcarskog sira.

Simptomi se javljaju već nakon 10 minuta

Simptomi trovanja histaminom se razvijaju veoma brzo – najčešće u roku od 10 do 90 minuta nakon jela. Zbog sličnosti sa alergijom, ovo stanje se često naziva i pseudoalergijska reakcija.

Simptomi uključuju:

  • Kožne promene: Naglo crvenilo lica i tela, osećaj topline, osip i jak svrab. Osip obično traje između dva i pet sati.

  • Neurološke i kardiovaskularne smetnje: Glavobolja, vrtoglavica, ubrzan puls (palpitacije) i pojačano znojenje.

  • Digestivni problemi: Grčevi u stomaku, mučnina, povraćanje i dijareja.

U retkim i teškim slučajevima može doći do ozbiljnijih komplikacija poput bronhospazma, teškog gušenja i vazodilatatornog šoka. Većina simptoma se potpuno povlači u roku od 3 do 36 sati.

ddd

Aditivi u sušiju kao skriveni okidači

Pored same ribe, osetljive osobe moraju da obrate pažnju i na druge sastojke koji prate suši. Dodaci poput soja sosa, vasabija ili različitih aditiva i pojačivača ukusa takođe mogu pokrenuti burne reakcije na koži, naročito kod ljudi koji su već skloni hroničnoj urtikariji.

Lekari upozoravaju da svako iznenadno bujanje kože, oticanje ili problem sa disanjem nakon obroka zahteva hitnu medicinsku pomoć. Reakcije mogu napredovati neverovatnom brzinom, zbog čega je pravovremena reakcija lekara ključna. Da biste uživali u sušiju bezbedno, uvek birajte proverene restorane sa strogim higijenskim standardima i kontrolisanim poreklom namirnica.