NATO je dobio čoveka koji će od sledećeg leta biti jedan od ključnih vojnih savetnika političkog vrha Alijanse.

Načelnici odbrane 32 zemlje članice izabrali su u Kopenhagenu nemačkog generala Karstena Brojera za sledećeg predsedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a.

Brojer će naslediti italijanskog admirala Đuzepea Kava Dragonea i funkciju preuzeti tokom leta 2027. godine.

– Vaša operativna procena, duboko poznavanje ove Alijanse i vođenje nemačkih oružanih snaga biće od velike koristi za NATO – poručio mu je Dragone nakon izbora.

1

Čovek koji savetuje sam vrh Alijanse

Vojni komitet predstavlja najviše vojno telo NATO-a i daje vojne preporuke Severnoatlantskom savetu, glavnom političkom organu Alijanse.

Predsedavajući Komiteta je glavni vojni savetnik političkog rukovodstva NATO-a i jedna od ključnih veza između načelnika generalštabova država članica i generalnog sekretara Marka Rutea.

Brojer zato ne preuzima samo protokolarnu funkciju.

Na njegov sto stižu pitanja kolektivne odbrane, vojnih sposobnosti, novih tehnologija, operacija i podrške Ukrajini – upravo teme koje su bile u centru sastanka načelnika odbrane u Kopenhagenu.

Zovu ga „kancelarov general“

Brojer ima 61 godinu i dugu vojnu karijeru.

Bundesveru se pridružio još 1984. godine, služio je u protivvazdušnoj odbrani, školovao se i na američkom Generalštabnom koledžu u Fort Levenvortu, a 2014. bio je angažovan u okviru NATO misije u Kabulu.

Široj nemačkoj javnosti postao je posebno poznat tokom pandemije koronavirusa.

Tadašnji kancelar Olaf Šolc izabrao ga je da vodi krizni štab zadužen za nemački odgovor na pandemiju, zbog čega je u medijima dobio nadimak „kancelarov general“.

Dolazi u NATO u veoma osetljivom trenutku

Brojer će funkciju preuzeti dok Alijansa prolazi kroz ozbiljno preispitivanje odnosa između Sjedinjenih Država i evropskih članica.

Administracija Donalda Trampa insistira da Evropa preuzme znatno veći deo odgovornosti za sopstvenu odbranu, dok Pentagon istovremeno razmatra budući raspored američkih snaga na kontinentu.

Evropske države zato ubrzano povećavaju vojne budžete.

Posebno Nemačka – najveća evropska ekonomija – planira da svoje godišnje odbrambene izdatke poveća na više od 200 milijardi evra do 2030. godine.

Fokus na Rusiji, Ukrajini i novom načinu ratovanja

Brojer dolazi na čelo Vojnog komiteta i u trenutku kada rat u Ukrajini menja gotovo sve stare vojne računice.

Dronovi, protivvazdušna odbrana, elektronsko ratovanje i sposobnost brzog povećanja proizvodnje municije postali su neka od glavnih pitanja za NATO. Reuters je ove nedelje objavio da iskustva sa ukrajinskog fronta podstiču ozbiljne rasprave o tome koliko su postojeće vojske Alijanse prilagođene savremenom ratu.

Na današnjem sastanku u Kopenhagenu vojni vrh NATO-a razmatrao je upravo jačanje kolektivnog odvraćanja i odbrane, ubrzano uvođenje novih tehnologija i nastavak podrške Ukrajini.

Izbor nemačkog generala zato dolazi u trenutku kada Berlin sve snažnije preuzima centralnu ulogu u evropskoj odbrani, a NATO pokušava da prilagodi svoju vojnu strukturu promenama koje je doneo rat u Ukrajini.

Izvor: Reuters / NATO