Priča koja se poslednjih dana razvija u Moskvi mogla je, barem prema verziji ruskih bezbednosnih struktura, da dobije zastrašujući nastavak.

FSB je 10. septembra saopštio da je uhapšen 45-godišnji ruski državljanin koji je radio u obezbeđenju britanske ambasade u Moskvi, pod sumnjom da je prikupljao podatke za ukrajinsku Službu bezbednosti.

Prema ruskoj službi, njegova meta nisu bili obični administrativni podaci.

FSB tvrdi da je prikupljao informacije o britanskim diplomatama, njihovim adresama, vozilima, kretanju, događajima u ambasadi, kao i detaljima sistema obezbeđenja.

Meta navodno bio britanski ambasador

Ruska služba tvrdi da je među glavnim potencijalnim metama bio britanski ambasador u Moskvi Najdžel Kejsi.

Prema toj verziji događaja, prikupljeni podaci trebalo je da posluže za pripremu napada na njega i druge britanske diplomate.

Ali FSB iznosi još ozbiljniju tvrdnju: napad je, prema njihovom saopštenju, trebalo da izgleda kao da iza njega stoji Rusija, kako bi London bio uvučen u direktniji sukob sa Moskvom i dodatno povećao vojnu pomoć Ukrajini.

Za takvu tvrdnju ruska strana nije javno predstavila dokaze dovoljne za nezavisnu potvrdu.

Semčenko: Ovo nije bio samo atentat

Politički analitičar Aleksandar Semčenko tvrdi da je čitava priča mnogo veća od pokušaja napada na jednog diplomatu.

Prema njegovoj interpretaciji, Ukrajina bi u takvom scenariju bila samo posrednik ili izvršilac, dok bi krajnja korist bila stvaranje događaja koji bi potpuno promenio odnose Rusije i Velike Britanije.

Njegova teza je da bi ubistvo britanskog ambasadora u centru Moskve, uz momentalno prebacivanje odgovornosti na rusku stranu, moglo da stvori političku atmosferu u kojoj bi London imao opravdanje za mnogo oštrije poteze.

Semčenko zato govori o „zaveri protiv Putina“, ali ne u smislu fizičkog atentata na ruskog predsednika, već stvaranja događaja koji bi Rusiju gurnuo ka direktnijem sukobu sa Zapadom.

To je njegova politička interpretacija, a ne zaključak koji je nezavisno potvrđen.

Jedan incident mogao da promeni sve?

Ako bi se takav napad dogodio i ako bi za njega bila okrivljena Moskva, posledice bi mogle da budu dalekosežne.

Semčenko smatra da bi politički pritisak u Britaniji tada mogao da dovede do još većih isporuka oružja Ukrajini, šire dozvole za korišćenje zapadnih raketa protiv ciljeva duboko u Rusiji i dodatnog ekonomskog udara na Moskvu.

Upravo zato, prema njegovoj verziji, smrt visokog britanskog diplomate mogla bi da bude iskorišćena kao casus belli – događaj koji bi poslužio kao opravdanje za novu fazu sukoba.

FSB tvrdi: Krivica je trebalo da padne na Rusiju

Najeksplozivniji deo zvanične ruske verzije upravo je tvrdnja o planiranom prebacivanju krivice.

FSB navodi da je namera bila da se posle napada optuži ruska strana, čime bi se povećao pritisak na London da snažnije reaguje protiv Moskve.

Britanska ambasada u Moskvi nije prihvatila rusku interpretaciju. U odgovoru medijima navela je da ne komentariše bezbednosna pitanja, uz ocenu da ruski državni akteri često pokušavaju da naruše odnose Ukrajine i njenih zapadnih partnera širenjem dezinformacija.

Ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija odbacio je ruske navode i optužio Moskvu da sama koristi priču kao informacionu operaciju.

London i Moskva već na ivici živaca

Sve se događa u trenutku kada su odnosi Rusije i Velike Britanije već izuzetno zategnuti.

Samo nekoliko dana kasnije rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je britansku otpravnicu poslova na razgovor zbog nastavka britanskih isporuka oružja Ukrajini, dok Moskva London optužuje za sve dublje uključivanje u rat. Britanija, s druge strane, svoju pomoć predstavlja kao podršku ukrajinskoj odbrani.

Zbog toga je priča o navodnom napadu na ambasadora dobila mnogo veću težinu od običnog špijunskog slučaja.

Ako je ruska verzija tačna, plan je mogao da proizvede politički potres između dve nuklearne sile. Ako nije, onda sama činjenica da obe strane jedna drugu optužuju za operacije takvog nivoa pokazuje koliko su odnosi Moskve i Londona već duboko ušli u zonu opasne konfrontacije.

Izvor: FSB / The Moscow Times / Anadolu / navodi Aleksandra Semčenka