PROF. DR MILJKO RISTIĆ ZA ALO! O KANDIDATURI ZA GRADONAČELNIKA Želim efikasnije zdravstvo za Beograđane!
Blic: Masanori Jošida

Prof. dr Risić za Alo! je ispričao kako je došlo do toga da postane član SRS, kao i do odluke da prihvati da bude nosilac liste za gradonačelnika Beograda.

- Trideset godina sam član stranke. Nisam učestvovao u svakodnevnom radu stranke, ali dopale su mi se ideje koje je gospodin Šešelj promovisao. Svi Srbi koji žive u drugim republikama, govorio je on, treba da žive u sopstvenim državama. To mi je bilo neobično, međutim, pokazalo se da je Šešelj bio vidovit. Slovenci su dobili svoju državu, Makedonci, Hrvati, Bosanci isto, jedino su Srbi ostali nekako razjedinjeni i nemaju pravo da žive u svojoj državi. Onemogućava im se pravo da u BiH imaju svoju republiku. Meni su se te ideje dopale i tako sam se učlanio u SRS - ispričao je prof. dr Ristić.

Kako kaže, velika mu je čast što mu je Šešelj ponudio da se kandiduje za gradonačelnika.

- Ja sam rođeni Beograđanin. Moja želja da se kandidujem se tiče zdravstva za građane Beograda, koji predstavljaju maltene polovinu stanovništva Srbije. Želim da im se omogući bolji i lakši pristup lekaru. Mnogo se ulagalo u zdravstvo, ali nikad nije dovoljno. Mnogo toga je zakomplikovano uputima. Beograd ima veliki broj domova zdravlja, a ja smatram da posao koji se radi u domovima zdravlja treba da bude efikasniji, da se prošire specijalnosti što se tiče kardiovaskularnih bolesti, onkoloških bolesti, da se omogući da se većina pregleda koji se obavljaju u tercijarnim ustanovama obavljaju u domovima zdravlja. Tu treba da bude omogućena dijagnostika, a da ustanove tercijarnog tipa budu za lečenje najtežih pacijenata - ispričao je Ristić.

Kako kaže, ljudi iz njegovog okruženja bili su iznenađeni.

- Ja na tu funkciju ne gledam kao političku, već je gledam sa zdravstvene strane, gledam na to kao priliku da svojim iskustvima pomognem poboljšanju zdravstvenog sistema glavnog grada. Što se tiče kardiovaskularnih i malignih oboljenja, voleo bih da smo negde na začelju po obolelima od takvih bolesti, a mi držimo neslavne rekorde u Evropi i svetu. Drugi smo u Evropi po broju umiranja od kardiovaskularnih bolesti. Tu ne zaostaju ni maligne bolesti. Vreme je da se lečenje približi bolesnicima i da se na neki način omogući brza dijagnostika. Ne trebaju tu velika ulaganja. Broj specijalista može brzo da se poveća, oprema za dijagnostiku nije mnogo skupa - objasnio je Ristić.

Kako je istakao, važno je raditi i na zdravstvenom vaspitanju.

- Od početka školovanja potrebno je uvesti obavezno zdravstvenu kulturu, koja je veoma značajna u prevenciji. Dovoljno bi bilo imati jedan čas nedeljno, koji bi pružio šire shvatanje zdravlja, i što se tiče pušenja, ishrane, uzimanja stimulativnih sredstava i štetnih dejstava svega toga. Tu su vakcine o kojima treba edukovati mlade. Treba ih edukovati o ishrani, jer se ljudi decenijama hrane nezdravo i to dovodi do brojnih problema - zaključio je naš sagovornik.

 

 Lekari i sestre se vraćaju iz Nemačke

Kada je reč o odlasku zdravstvenog kadra iz Srbije, prof. dr Ristić ističe da rešenje leži u porastu prosečne plate o kojem govori i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

- On predviđa da će za tri-četiri godine biti 1.000 evra. A podaci pokazuju da lekari i sestre koji su otišli u Nemačku polako žele da se vraćaju - kazao je Ristić.

 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading