PSIHOLOŠKI PROBLEMI Evropske sudije "sagorele" na poslu
Shuterstoock

Ima neke teskobne atmosfere, izgleda ovih dana, u velelepnim zdanjima Evropskog suda pravde (ESP) i Evropskog revizorskog suda (European Court of Auditors, ERS) u Luksemburgu. Naime, među zaposlenima ova dva „vrhovna” EU suda (oko 2000 u ESP i 800 u ERS), niko ne zna, ko je sledeći sa dijagnozom „mentalnog sagorevanja” na radnom mestu. EPS je u 2021. među svojim poslenicima, registrovao 34 slučaja psihološkog „prženja”, preneo je nedavno briselski portal „EU obzerver”. „Svakako je stalna briga da se obezbedi ravnoteža između posla i života”, uvijeno je povodom ove nelagode komentarisao Agostino Pijačo, visoki zvaničnik EPS-a.

Da nevolja bude veća, u prestonici visokih pravnih institucija EU u Luksemburgu, slična pojava zabeležena je i među službenicima Evropskog revizorskog suda. „Imali smo sedam slučajeva, što je vrlo visok broj za nas. Nikada ih pre nismo imali toliko”, navodi Zaharijus Kolijas, generalni sekretar suda osnovanog 1977. godine.

 

 

Da posao, odnosno rad na radnom mestu može da „sprži” zaposlenog, prvi je 1974. godine konstatovao američki psiholog Herbert Frojdenberger. On je opisao pojavu da zaposleni „ne može više”, kao osećaj „propadanja, istrošenosti, odnosno iscrpljenosti usled postavljanja (sebi) preteranih zahteva za trošenjem energije, snage i ličih resursa”. Decenijama kasnije, 2018. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) stanje duševnog „sagorevanja” na radnom zadatku definisala je kao profesionalni fenomen hroničnog stresa koji može iziskivati medicinsku intervenciju.

Kakva je to radna atmosfera dovela do toga da sudovi beleže nikad više psihološki „načetih” službenika, u Luksemburgu zvanično ne objašnjavaju. Niti se postavlja pitanje efikasnosti delovanja te dve uvažene pravne EU institucije.

U međuvremenu, EU postaje svesna da su pandemija korone, „zaključavanja” i druge radikalne mere sprovedene poslednjih godina, radi ograničavanja rasejavanja tog virusa, među zaposlenima podstakli lavinu mentalnih izazova. Četiri od 10 zaposlenih u EU (preciznije, 44 odsto) istakli su u nedavnoj anketi da im se stres na poslu povećao usled posledica pandemije kovida 19, otkriva istraživanje EU Agencije za bezbednost i zdravlje na radu (EU – OSHA), objavljeno prošlog meseca. Još veći procenat anketiranih (46 odsto) ukazao je na veliki vremenski pritisak, preopterećenost poslom, lošu komunikaciju ili saradnju unutar organizacije, kao i na nedostatak kontrole nad tempom ili procesima na poslu. Tim povodom, EU komesar za zdravlje Stela Kirkijades upozorila je nedavno da se približava cunami izazova mentalnog zdravlja.

 

 

Zvanični Brisel sada izgleda više nije u poziciji da ne vidi rastuću mentalnu pustoš koju radni ljudi u uniji osećaju posle pandemije. Troškovi saniranja depresije koja je nastala na radnom mestu (zasnovani na podacima iz 2015. godine) u EU iznose oko 620 milijardi evra godišnje, navode briselski papiri.

Stvar je sada postala toliko ozbiljna da je Ursula fon der Lajen, predsednica EK, u godišnjem govoru, sredinom septembra, obećala bez mnogo detalja da će Brisel 2023. godine izaći sa Inicijativom za mentalno zdravlje. „Trebalo bi više da brinemo jedni o drugima. Za mnoge koji se osećaju anksiozno i izgubljeno, odgovarajuća dostupna i (finansijski) pristupačna podrška mogla bi toliko toga da promeni”, ocenila je Fon der Lajenova. U istoriji godišnjih govora lidera EK ovo je inače bilo prvo spominjanje mentalnog zdravlja uopšte. U međuvremenu, Marija Volš, irska poslanica Evropskog parlamenta, ocenjuje da je pogoršano stanje mentalnog zdravlja tiha pandemija na koju EU nije spremna, prenosi briselski portal „Euraktiv”. Ona je uverenja da bi 2024. godina, koju je EU tematski proglasila godinom zdravlja, trebalo da protekne u naglašenoj pažnji prema duševnom zdravlju žitelja te unije, posebno onih koji privređuju.

Tim povodom, Luksemburg, inače jedna od finansijskih najbogatijih članica unije trebalo bi da se ozbiljno zagleda u ogledalo i razmisli o mentalnoj „pržionici” koja tamo izgleda tinja već neko vreme. Komora zaposlenih Luksemburga je 2019. objavila izveštaj o kvalitetu uslova rada u toj članici EU. Prema tom izveštaju, koji je objavila Radio-televizije Luksemburga, „mentalne patnje” zaposlenih porasle su u periodu od samo tri godine za 11 odsto. Sve u svemu, rizik od duševnog „sagorevanja” na radu, u Luksemburgu, procena je RTL, porastao je za petinu u periodu od 2014. do 2019. godine.

Pratite najnovije VESTI SA FRONTA

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading