Šljive su jedno od omiljenih sezonskih voća, a osim što su ukusne i osvežavajuće, mogu imati i brojne koristi za organizam. Posebno su zanimljive tamnoljubičaste, crvene i plave sorte, koje su bogate antocijaninima – prirodnim biljnim pigmentima poznatim po snažnom antioksidativnom dejstvu.

Ove supstance pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa, odnosno oštećenja ćelija izazvanog slobodnim radikalima. Pojedina istraživanja ukazuju i na to da konzumiranje šljiva i proizvoda od njih može biti povezano sa povoljnim efektima na zdravlje i manjim rizikom od određenih bolesti.

Dobre su za varenje

Šljive su poznate kao prirodna pomoć kod problema sa varenjem, pre svega zahvaljujući vlaknima i sorbitolu. Ovaj prirodni šećerni alkohol privlači vodu u creva i može doprineti omekšavanju stolice i lakšem pražnjenju.

Zbog toga se sveže i suve šljive, kao i sok od šljiva, često povezuju sa olakšanjem tegoba poput zatvora.

Mogu pomoći u regulaciji šećera u krvi

Iako jedna šljiva sadrži oko 7,5 grama ugljenih hidrata, zahvaljujući vlaknima šećeri se sporije apsorbuju.

Pored toga, određena biljna jedinjenja iz šljiva mogu doprineti boljoj osetljivosti na insulin. Zbog toga sveže šljive mogu biti deo uravnotežene ishrane i za osobe koje vode računa o unosu šećera.

Čuvaju zdravlje srca

Šljive sadrže i kvercetin, polifenol sa antioksidativnim i protivupalnim svojstvima. U kombinaciji sa drugim biljnim jedinjenjima, on može doprineti očuvanju zdravlja krvnih sudova i kardiovaskularnog sistema.

Naravno, nijedna namirnica sama po sebi ne može sprečiti srčana oboljenja, ali šljive mogu biti koristan deo raznovrsne ishrane.

Mogu imati pozitivan uticaj na mozak

Polifenoli iz šljiva predmet su istraživanja zbog mogućeg uticaja na cirkulaciju i funkcije mozga. Pojedini rezultati ukazuju na potencijalne koristi za pamćenje, koncentraciju i druge kognitivne funkcije.

Doprinose zdravlju kostiju

Šljive sadrže vitamin C, vitamin K i kalijum, koji imaju važne uloge u očuvanju zdravlja kostiju.

Posebno su zanimljiva istraživanja o suvim šljivama. Ona ukazuju da njihova redovna konzumacija može doprineti usporavanju gubitka koštane mase, naročito kod žena nakon menopauze.

Sveže ili suve šljive – šta je bolji izbor?

I sveže i suve šljive imaju svoje prednosti, ali se nutritivno značajno razlikuju.

Tokom sušenja plod gubi vodu, dok prirodni šećeri ostaju koncentrisani. Zbog toga su suve šljive mnogo kaloričnije.

Jedna sveža šljiva ima oko 30 kalorija, dok pola šolje suvih šljiva može imati gotovo 200 kalorija.

Sveže šljive zato mogu biti bolji izbor ako želite da kontrolišete ukupan unos kalorija, dok su suve praktične i bogate vlaknima, ali ih je zbog koncentrisanih šećera najbolje jesti u umerenim količinama.

Ko treba da bude oprezan?

Kod pojedinih ljudi sveže šljive mogu izazvati sindrom oralne alergije. Mogući simptomi uključuju peckanje ili svrab u ustima i grlu, kao i iritaciju usana.

Ova reakcija češća je kod osoba alergičnih na polen breze, zbog sličnosti određenih proteina iz voća i polena.

Kod mnogih osoba termička obrada, poput kuvanja ili pečenja, smanjuje mogućnost pojave ovakvih reakcija. Ako se jave jači simptomi alergije, potrebno je potražiti savet lekara.

Koliko šljiva dnevno je dovoljno?

Kao praktična količina često se navodi oko 150 do 200 grama svežih šljiva dnevno, odnosno približno pet do osam plodova, u zavisnosti od njihove veličine.

Kada su u pitanju suve šljive, umerenija količina od oko četiri do šest plodova dnevno može biti dovoljna, upravo zato što su hranljive materije i prirodni šećeri u njima koncentrisaniji.

Šljive su zato mnogo više od ukusnog letnjeg voća. Zahvaljujući vlaknima, vitaminima, mineralima i različitim biljnim jedinjenjima, mogu biti odličan dodatak raznovrsnoj i uravnoteženoj ishrani.