doktor, doktori, korona, covid
Shutterstock
doktor, doktori, korona, covid

Shutterstock

doktor, doktori, korona, covid, Foto: Shutterstock

Ako je neko pomislio, kralja Ričarda III nije ubio njegov nećak Edmund u bici kod Bosvorta 1485. godine, jer serija "Crna zmija" tvrdi da je zloglasni mlađi sin Ričarda IV slučajno odsekao ujaku glavu. Bitka protiv Henrija VII Tudora, čoveka koji je tako praktično zabeležio svoju pobedu u Ratovima ruža dve godine kasnije. A kada je Henri VII već pomislio da sada sve može samo da se popravi, poveo je svoje izmučene trupe iz Leikesterširea u London nakon bitke, da bi tek nedelju i po nakon bitke saznao da je vojsku doveo u englesku prestonicu. Kraj srednjeg veka.

BBC-jeva Zaria Gorvett opisuje da su oboleli doslovno bili okupani znojem, zbog čega su patili od nezasitne žeđi i na kraju pali u delirijum. Na kraju, potpuno iscrpljeni, zaspali su čvrstim snom. Istorijski izvori navode da se smrtnost popela i do 50 procenata. Bolest je na kraju dobila naziv "bolest znojenja", koja se kasnije pretvorila u varijante nazvane "engleska bolest znojenja" i "engleski znoj". U šest nedelja u Londonu, bolest je ubila 15.000 ljudi, a zatim se proširila i posetila Evropu, ostavljajući za sobom razorene gradove, oplakane i prestravljene preživele, zvona koja su mrtvog ritma pratila mrtve. I to nije bio kraj. Umesto da uživaju u plodovima pobede crvene ruže kuće Lankaster nad odvratnom belom ružom kuće Jork, sledećih šest generacija Tjudora doživelo je ukupno četiri talasa epidemija i istu misterioznu bolest tokom jednog veka od prve epidemije .

Sin Henrija VII, Henri VIII - da, baš taj Henri VIII, tokom jedne takve epidemije bio je paralizovan strahom. Svake noći je spavao u drugom krevetu, računajući da bi na taj način mogao prevariti vrebajuću bolest. Danas mu se lako rugati, ali u doba kada približno nisu imali pojma kakva je priroda, epidemija je bila zaista strašna. Činilo se kao da se niotkuda pojavi, u nekim slučajevima ljudi su umrli u roku od samo nekoliko sati. Zapisano je da je bilo moguće venčati se oko ručka i umreti za vreme večere. Što se tiče Henrija VIII, činilo se da je bolest posebno obradovala plemstvo. Epidemije su ubile mnogo ljudi na sudovima, pa je 1528. godine, došavši kod Anne Bolein, umalo ubila njegovu prvu u nizu večitih ljubavi do kraja njegovog života. On se, istina, držao miljama daleko od nje dok je bila bolesna, ali viteški joj je poslao svog doktora. Ni danas nije jasno šta je bio uzrok engleskog znoja.

ebola, bolest, pandemija

Wikipedia

Foto: Wikipedia

Ali generalno se veruje da to nije mogla biti gripa ili ebola ili bilo koja od pošasti koje su deo našeg današnjeg sveta. Najbolji kandidat, kako se danas smatra, je neka vrsta hantavirusa, retka grupa virusa koja je tipična za glodare. BBC je ovu istorijsku epizodu objasnio da su istorijske pandemije i dalje uzrokovane nepoznatim ili netipičnim uzrocima. Zbog toga je vrlo lako moguće da bi sledeću svetsku dramu moglo izazvati nešto na šta danas uopšte ne obraćamo pažnju ili još nismo ni otkrili. "Mislim da su šanse za potpuno novi virus koji će izbiti u sledećoj pandemiji vrlo dobri", komentarisao je Kevin Olival, ekolog bolesti iz organizacije, američke organizacije koja proučava vezu između ljudskog zdravlja i zdravlja životne sredine. "Ako pogledate SARS, prvu pandemiju u 21. veku, i to je bio do sada nepoznati virus koji je ušao u ljudsku populaciju i proširio se širom sveta. Oko nas je mnogo, mnogo virusa zbog kojih smo zabrinuti."

Ove godine, Bill Gates je takođe upozorio da bi sledeća pandemija mogla biti nešto što nikada ranije nismo videli, i predložio je da se odlučimo da se pripremimo za takvo vanredno stanje baš kao što bismo i za rat.

Njegovo istraživanje zasniva se na ideji da su virusi koji su izazvali pandemiju u osnovi vrlo čudni, neobični, zapravo retki od miliona sojeva virusa na planeti koji ne čine ili bar ne predstavljaju značajne probleme čovečanstvu.

Virusi se takođe mogu analizirati nizom različitih životinja koje su sposobne da zaraze. Ovde se prvaci kriju u malo poznatoj grupi „buniavirusa“, ​​od insekata do biljaka. Jasno je da tada negde postoji čovek. I odatle potiče istorijski uvod. Sumnjivi uzročnik „bolesti znojenja“, hantavirus, pripada ovoj grupi. Problem je u tome što je malo ljudi čulo za ovu grupu virusa, osim stručnjaka, pa kada ebola negde izbije, iako je svetski poznata, ispostavi se da je, na primer, 2014. godine mogla da se spreči epidemija u zapadnoj Africi. I uspela je da prodre čak i u gradove. Šta očekivati od onih za koje "niko nije čuo"?