Nemačka priprema novi paket mera usmeren na suzbijanje eksploatacije stranih radnika i zloupotrebe socijalnih davanja, dok istovremeno želi da zadrži princip slobodnog kretanja ljudi i radne snage unutar Evropske unije.

Ministarka rada Berbel Bas istakla je da je nemačkoj privredi i dalje potreban veliki broj kvalifikovanih radnika iz inostranstva zbog nedostatka zaposlenih. Zbog toga, prema njenim rečima, pravila EU koja građanima država članica omogućavaju da se zaposle u drugim zemljama uz relativno malo administrativnih prepreka ostaju od velikog značaja za Nemačku.

Problem, međutim, predstavljaju slučajevi u kojima se ta pravila koriste za iskorišćavanje radnika koji se nalaze u ranjivom položaju, kao i za organizovanje različitih oblika prevare. Novi paket mera pripremljen je nakon razgovora sa lokalnim vlastima, koje su ukazale na probleme sa kojima se susreću na terenu.

Jedna od ključnih promena odnosiće se na saradnju državnih službi. Planirano je bolje povezivanje i razmena podataka između nadležnih institucija kako bi se sumnjivi slučajevi lakše uočavali, zloupotrebe ranije sprečavale, a postojeće pravne praznine smanjile.

Promene bi trebalo da osete i lokalne samouprave. Opštinama se planira davanje većih ovlašćenja za postupanje protiv takozvanih „nekvalitetnih objekata“, koji se često dovode u vezu sa prevelikim brojem stanara ili neodgovarajućim uslovima za život radnika migranata.

Dodatna odgovornost predviđena je i za poslodavce. Savezna agencija za zapošljavanje trebalo bi da dobije šira ovlašćenja u slučajevima kada firme koriste neprijavljeni rad, odnosno kada se oslanjaju na zaposlene čiji rad nije uredno prijavljen.

Posebna mera odnosi se na socijalna davanja. Prema planu, njihova isplata mogla bi biti obustavljena osobama protiv kojih postoji pravosnažni nalog za hapšenje.

Cilj paketa je, kako je objašnjeno, da se istovremeno zaštite radnici od zloupotreba i smanji prostor za prevare u sistemu. Nemačka pritom naglašava da joj je i dalje potreban priliv kvalifikovane radne snage iz drugih država EU, pa se najavljene mere predstavljaju kao pokušaj da se postojeća pravila bolje kontrolišu, a ne kao odustajanje od slobodnog kretanja radnika, piše Tanjug.