Poznato je kako Srbi slave Božić vekovima unazad, ali proverite kako to izgleda na drugim krajevima sveta!

Danas Božić slave i mnogi nehrišćani kao tradicionalni porodični praznik kada se daju i primaju prigodni pokloni. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu ponoćku, pevanje božićnih pesama i darivanje.

U brojnim zemljama se božićni praznici slave na drugačije načine. Spomenuti su neke od zanimljivijih i neobičnijih običaja vezanih uz božićno vreme.

Na Tajvanu Božić je neslužbeno bio slavljen budući da je slučajno toga dana, 25. decembra 1947. potpisan ustav Republike Kine koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od 2001. ukinut je taj praznik, ali se Božić ipak ponegde neslužbeno slavi.

U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata čestitajući (poput onih koji su posetili malog Isusa), a katkad ih pozovu unutar domova gde učestvuju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu ispunjenog slatkišima.

U Venecueli se na Sveta tri kralja deca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta noć pre, a na njenom mestu su pokloni. Deca veruju da su te poklone ostavili mudraci i njihove deve. Ako imaju crnu mrlju na obrazu, to znači da ih je etiopski kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.

U Australiji i zemljama istog podneblja Božić se slavi usred leta zbog vremenske razlike između polulopti.

U Finskoj se Deda Božićnjak naziva Joulupuki što prevedeno sa finskog znači „božićna koza“. Ime mu verovatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odevali u kozju kožu (nuuttipukkis) i kružili kućama jedući ostatke od božićnih jela.