MENTALNA GIMNASTIKA U zdravom telu jeste zdrav duh, ali sve vam je džaba ako ne trenirate i mozak
Odlična vežba za koncentraciju je hodanje po stanu žmureći.Mnogi ljudi odlučuju da se tokom proleća usredsrede na zdravu ishranu, vežbanje ili gubitak težine. Ipak, postoji deo tela koji je važan, ali se često zanemaruje - a to je naš mozak. Jačanje zdravlja vašeg mozga može poboljšati njegovu funkciju - koncentraciju i pamćenje, smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti i demencije, kao i promovisati mentalno zdravlje kroz smanjenje hroničnog stresa. Zato odlučite da probate ove tehnike i poboljšate zdravlje svog mozga. Idite na aerobne vežbe Studije pokazuju da vežbanje poboljšava kognitivne funkcije, a posebno su aerobne vežbe povezane s povećanjem funkcije mozga kod odraslih koji su pod rizikom ili kod kojih je dijagnostikovana Alchajmerova bolest. Šetnja je uvek dobra ideja Ako mislite da je intenzivna aerobna vežba trenutno previše ambiciozna, počnite da se krećete - čak i ako je to samo šetnja svaki dan. Svaka fizička vežba ili aktivnost je veoma korisna za zdravlje mozga. Izbegavajte rutinu Kada radite iste aktivnosti iznova i iznova, postajete bolji u njima, ali to ne pomaže vašem mozgu na isti način kao kad radite nešto potpuno novo. Mentalne aktivnosti za koje se pokazalo da su korisne jesu nove, drugačije, one koje vas na neki način opterećuju - zato naučite novi hobi, veštinu ili savladajte muzički instrument a možete i da koristite suprotnu ruku od uobičajene. Vežbajte zahvalnost Zahvalnost može da stvori pozitivan pogled na život, a istraživanja su pokazala da negovanje pozitivnog pogleda može da vakciniše naš mozak protiv nekih bioloških efekata starenja. Počnite tako što ćete voditi dnevnik zahvalnosti, u koji ćete svaki dan zapisati nešto na čemu ste zahvalni. Hranite se zdravije Vašem mozgu je potrebna dobro izbalansirana ishrana - mora da ima vitamine da bi dobro funkcionisao, tako da ishrana kao što je mediteranska, koja uključuje morske plodove, voće i povrće, pasulj, orašaste plodove i neka zdrava ulja, obezbeđuje hranu za kojom vaš mozak žudi. Novi mirisi Kupite bočice raznih eteričnih ulja, aromatične sveće ili mirišljave štapiće. Svako jutro, čim se probudite, prepustite se mirisu koji nikad pre niste osetili. Nepoznata aroma će vam razbuditi mozak. Bolje spavajte Postoji mnogo razloga zašto je san važan za pamćenje i zdravlje mozga. Ako ste umorni, nećete moći da održite pažnju. Spavati sedam do devet sati noću, ali ne koristiti tablete za spavanje, to je ono što vaš mozak traži. Kontrolišite stres Stres može uticati na telo i mozak. Previše stresa dovodi do depresije i može da pokrene vaš imuni sistem koji zauzvrat fizički oštećuje mozak. Vežbajte tehnike za smanjenje stresa kako ne bi postao hroničan i ometao vaš svakodnevni život. Družite se Naravno, čini nas srećnijim da provodimo vreme s voljenim osobama, ali društvena veza zapravo može poboljšati zdravlje našeg mozga. Seniori koji su se bavili društvenim aktivnostima imali su manji rizik od kognitivnog pada u poređenju sa onima koji se nisu bavili mentalno stimulativnim aktivnostima.
Mnogi ljudi odlučuju da se tokom proleća usredsrede na zdravu ishranu, vežbanje ili gubitak težine. Ipak, postoji deo tela koji je važan, ali se često zanemaruje - a to je naš mozak. Jačanje zdravlja vašeg mozga može poboljšati njegovu funkciju - koncentraciju i pamćenje, smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti i demencije, kao i promovisati mentalno zdravlje kroz smanjenje hroničnog stresa. Zato odlučite da probate ove tehnike i poboljšate zdravlje svog mozga.
Foto: Shutterstock
Idite na aerobne vežbe
Studije pokazuju da vežbanje poboljšava kognitivne funkcije, a posebno su aerobne vežbe povezane s povećanjem funkcije mozga kod odraslih koji su pod rizikom ili kod kojih je dijagnostikovana Alchajmerova bolest.
Foto: Shutterstock
Šetnja je uvek dobra ideja
Ako mislite da je intenzivna aerobna vežba trenutno previše ambiciozna, počnite da se krećete - čak i ako je to samo šetnja svaki dan. Svaka fizička vežba ili aktivnost je veoma korisna za zdravlje mozga.
Izbegavajte rutinu
Kada radite iste aktivnosti iznova i iznova, postajete bolji u njima, ali to ne pomaže vašem mozgu na isti način kao kad radite nešto potpuno novo. Mentalne aktivnosti za koje se pokazalo da su korisne jesu nove, drugačije, one koje vas na neki način opterećuju - zato naučite novi hobi, veštinu ili savladajte muzički instrument a možete i da koristite suprotnu ruku od uobičajene.
Foto: Shutterstock
Vežbajte zahvalnost
Zahvalnost može da stvori pozitivan pogled na život, a istraživanja su pokazala da negovanje pozitivnog pogleda može da vakciniše naš mozak protiv nekih bioloških efekata starenja. Počnite tako što ćete voditi dnevnik zahvalnosti, u koji ćete svaki dan zapisati nešto na čemu ste zahvalni.
Foto: Shutterstock
Hranite se zdravije
Vašem mozgu je potrebna dobro izbalansirana ishrana - mora da ima vitamine da bi dobro funkcionisao, tako da ishrana kao što je mediteranska, koja uključuje morske plodove, voće i povrće, pasulj, orašaste plodove i neka zdrava ulja, obezbeđuje hranu za kojom vaš mozak žudi.
Foto: Shutterstock
Novi mirisi
Kupite bočice raznih eteričnih ulja, aromatične sveće ili mirišljave štapiće. Svako jutro, čim se probudite, prepustite se mirisu koji nikad pre niste osetili. Nepoznata aroma će vam razbuditi mozak.
Foto: Shutterstock
Bolje spavajte
Postoji mnogo razloga zašto je san važan za pamćenje i zdravlje mozga. Ako ste umorni, nećete moći da održite pažnju. Spavati sedam do devet sati noću, ali ne koristiti tablete za spavanje, to je ono što vaš mozak traži.
Foto: Shutterstock
Kontrolišite stres
Stres može uticati na telo i mozak. Previše stresa dovodi do depresije i može da pokrene vaš imuni sistem koji zauzvrat fizički oštećuje mozak. Vežbajte tehnike za smanjenje stresa kako ne bi postao hroničan i ometao vaš svakodnevni život.
Foto: Shutterstock
Družite se
Naravno, čini nas srećnijim da provodimo vreme s voljenim osobama, ali društvena veza zapravo može poboljšati zdravlje našeg mozga. Seniori koji su se bavili društvenim aktivnostima imali su manji rizik od kognitivnog pada u poređenju sa onima koji se nisu bavili mentalno stimulativnim aktivnostima.
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)