Francuska je najmanje od leta 2026. godine sprovodila poverljivu vojnu misiju u Ukrajini, pod nazivom „Volia“, u okviru koje su njeni oficiri i tehnički stručnjaci pružali podršku ukrajinskim oružanim snagama.

Postojanje operacije otkrila je francuska radio-stanica RFI, pozivajući se na izvore upoznate sa aktivnostima francuske vojske.

Prema tim informacijama, u Ukrajinu su upućivane manje grupe regularnih francuskih vojnika, koje su tokom kraćih boravaka obavljale specijalizovane zadatke.

Njihovo prisustvo nije ranije bilo javno potvrđeno, a operacija je organizovana tako da se oslanja na postojeću francusku vojnu misiju u Poljskoj.

Francuski vojnici mesecima bili u Ukrajini

Kako je otkrio RFI, za organizovanje operacije „Volia“ korišćena je misija „Gerfo“, u okviru koje francuska vojska obučava ukrajinske vojnike na teritoriji Poljske.

Prema navodima francuskih novinara, deo pripadnika te misije upućivan je dalje u Ukrajinu, gde su nastavili sa pružanjem vojne i tehničke podrške.

Francuski vojnici angažovani su na održavanju složenih sistema naoružanja koje je Pariz isporučio Kijevu.

Među njima su samohodne haubice „Cezar“, borbeni avioni „Miraž 2000“ i visokoprecizno raketno naoružanje.

Njihovi zadaci uključuju i obuku ukrajinskih komandanata za primenu standarda NATO-a u planiranju i izvođenju vojnih operacija.

Pariz potvrdio prisustvo vojnika

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je 17. novembra da francusko vojno osoblje boravi u Ukrajini radi obuke i tehničke podrške.

On je istovremeno odbacio tvrdnje da Francuska time neposredno učestvuje u ratu protiv Rusije.

Prema njegovim rečima, reč je o ograničenom broju instruktora i tehničkih stručnjaka koji svoje aktivnosti obavljaju daleko od linije fronta.

Francuski ministar naglasio je da takve aktivnosti ne predstavljaju borbenu operaciju i da Pariz nema nameru da postane neposredna strana u sukobu.

Makron zaobišao parlament?

Otkriće poverljive operacije otvorilo je i pitanje da li je francusko političko rukovodstvo bilo dužno da o angažovanju vojnika obavesti parlament.

Član 35 francuskog Ustava predviđa obavezu vlade da obavesti parlament o vojnoj intervenciji u inostranstvu najkasnije tri dana nakon njenog početka.

Ukoliko intervencija traje duže od četiri meseca, za njen nastavak potrebna je parlamentarna saglasnost.

Međutim, francuske vlasti smatraju da operacija „Volia“ ne predstavlja vojnu intervenciju, već tehničku i instruktorsku podršku, zbog čega osporavaju primenu pomenutih odredaba.

Pitanje karaktera misije moglo bi da postane predmet političke rasprave u Francuskoj.

Šta ako ruske rakete pogode francuske vojnike?

Najozbiljnija zabrinutost odnosi se na mogućnost da pripadnici francuske vojske budu pogođeni tokom ruskih napada.

Iako, prema tvrdnjama Pariza, nisu raspoređeni na liniji fronta, francuski stručnjaci nalaze se na teritoriji države koja je izložena raketnim napadima i dejstvima bespilotnih letelica.

Ukoliko bi ruski udar pogodio objekat u kojem borave francuski vojnici, a među njima bilo poginulih, Pariz bi se suočio sa pitanjem kakav odgovor da preduzme.

Francusko rukovodstvo moglo bi da odluči da smanji ili povuče misiju, ali i da zatraži snažniju podršku saveznika.

Takav razvoj događaja mogao bi dodatno da pogorša odnose Rusije i NATO-a.

Može li jedna tajna misija da izazove rat Rusije i NATO-a?

Posebno pitanje predstavlja mogućnost pozivanja na savezničku solidarnost u slučaju stradanja francuskih vojnika.

Međutim, eventualni ruski napad na francusko vojno osoblje u Ukrajini ne bi automatski aktivirao član 5 NATO sporazuma, koji se odnosi na kolektivnu odbranu.

Pravne i političke okolnosti takvog incidenta morale bi posebno da budu razmotrene.

Ipak, ozbiljnija eskalacija između Pariza i Moskve mogla bi da dovede do pritisaka za uključivanje drugih evropskih država.

Francuska operacija pokazuje da je vojna podrška Ukrajini već proširena sa isporuka oružja i obuke u susednim državama na angažovanje regularnog vojnog osoblja na ukrajinskoj teritoriji.

Za sada nema potvrde da francuski vojnici neposredno učestvuju u borbama, niti da je NATO doneo odluku o raspoređivanju većih borbenih jedinica u Ukrajini.

Izvor: Webtribune / RFI / Rojters