Prema informacijama koje je 18. novembra objavio Blumberg, ruska strana je tokom pregovora pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država iznela zahtev da NATO smanji vojno prisustvo u evropskim državama koje su pristupile Alijansi posle 1997. godine.
Zauzvrat, Moskva je ponudila povlačenje svojih snaga iz Kalinjingradske oblasti, strateški važne ruske teritorije između Poljske i Litvanije.
Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner, specijalni izaslanici predsednika Donalda Trampa, predstavili su ovu ideju evropskim saveznicima i pozvali ih da razmotre mogućnost promene rasporeda snaga NATO-a u Evropi.
Ukrajini ponuđen još jedan mogući scenario
Prema istim izvorima, američki pregovarači pitali su ukrajinske predstavnike da li bi Kijev bio spreman da se odrekne Donbasa u zamenu za članstvo u NATO-u.
Takav predlog predstavljao bi značajnu promenu dosadašnjeg pristupa rešavanju sukoba, budući da bi povezivao teritorijalna pitanja sa budućim bezbednosnim položajem Ukrajine.
Lideri Evropske unije, prema dostupnim izveštajima, odbacili su američke predloge, iako su pojedini evropski zvaničnici razmatrali mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a i sa promenjenim granicama, ukoliko bi Kijev na to pristao.
Novi sastanak već 19. novembra
Kako prenosi Aksios, očekuje se da se Vitkof i Kušner 19. novembra u Berlinu sastanu sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima.
Glavna tema razgovora trebalo bi da budu bezbednosne garancije za Ukrajinu nakon eventualnog okončanja rata.
Posle sastanka u Berlinu planirana je još jedna runda pregovora između predstavnika Rusije i Ukrajine uz američko posredovanje, kao i dodatni razgovori sa evropskim predstavnicima.
Moskva ponovila zahtev iz 2021. godine
Rusija je slične zahteve iznosila i u decembru 2021. godine, neposredno pre početka rata u Ukrajini.
Tada je Moskva tražila ograničavanje vojnog prisustva NATO-a u istočnoj Evropi i obustavljanje daljeg širenja Alijanse.
Tokom pregovora u Abu Dabiju 11. novembra ove godine, ruska delegacija, koju je predvodio Vladimir Medinski, ponovo je zatražila povlačenje NATO snaga iz država koje su pristupile Alijansi posle 1997. godine.
Prema ruskom tumačenju, takve mere predstavljale bi bezbednosne garancije za Moskvu.
Međutim, realizacija ovog zahteva zahtevala bi velike promene u rasporedu snaga NATO-a i zahvatila bi najmanje 16 od 32 države članice.
Zašto je Kalinjingrad toliko važan?
Kalinjingradska oblast predstavlja jedno od najvažnijih ruskih vojnih uporišta u Evropi.
Na njenoj teritoriji nalazi se štab ruske Baltičke flote, kao i raketni sistemi „Iskander“, koji mogu da gađaju ciljeve na udaljenosti od oko 500 kilometara.
Zbog položaja između Poljske i Litvanije, Kalinjingrad ima poseban strateški značaj za Rusiju, ali predstavlja i jednu od najosetljivijih tačaka odnosa Moskve i NATO-a.
Nedostaju, međutim, zvanične potvrde da je postignut dogovor o povlačenju trupa ili da su evropski saveznici prihvatili ruske zahteve. Predlog je, prema objavljenim informacijama, i dalje predmet diplomatskih razgovora.
Izvor: Blumberg / Aksios / Informer
Komentari (0)