Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine promenila je temelje nemačke bezbednosne politike. "Cajtenvende" je postala ključna reč za razumevanje zaokreta koji je Nemačku usmerio ka cilju da izgradi najsnažniju vojsku u Evropi.

U govoru u Bundestagu 27. februara 2022. tadašnji kancelar Olaf Šolc upotrebio je taj pojam da opiše "istorijsku prekretnicu“, najavljujući raskid sa politikom oslanjanja na trgovinu sa Moskvom i otvaranje vanbudžetskog fonda od 100 milijardi evra za modernizaciju vojske, poznate kao Bundesver.

- Da li ćemo dozvoliti Putinu da vrati vreme u devetnaesti vek i doba velikih sila? Ili imamo snage da ratne huškače poput Putina držimo pod kontrolom? To zahteva sopstvenu snagu - rekao je Šolc.

Šolcov govor dobro je prihvatila većina nemačkih i međunarodnih političara, a podržao ga je i lider opozicije Fridrih Merc, sadašnji kancelar Nemačke.

- Nemačka je na putu da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku Evrope, kako to naši partneri i očekuju s obzirom na našu veličinu, ekonomsku snagu i geografski položaj - rekao je Merc ove godine.

Bundesver godinama bio u očajnom stanju

Sve se to dešava u trenutku kada administracija američkog predsednika Donalda Trampa insistira da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu, dok obaveštajne službe upozoravaju da bi Rusija mogla da testira granice NATO-a već do 2029. godine.

Bundesver je decenijama funkcionisao sa premalim budžetom i kapacitetima nedovoljnim za vođenje modernog rata. Vojska se sa 500.000 vojnika osamdesetih godina smanjila na svega 178.000 do 2010. godine. Nemačka je smanjila opremu svojih teških vojnih divizija namenjenih teritorijalnoj odbrani za čak 80 do 90 odsto, navodi "Spektator". Piše da su zalihe municije do 2019. bile toliko niske da bi Bundesver ostao bez metaka posle dva do tri dana ozbiljnih borbi.

Kada su se nemački vojnici pre desetak godina pridružili saveznicima na vojnoj vežbi u Norveškoj, trebalo je da demonstriraju moć elitnih NATO snaga za brzo reagovanje. Vežba se pretvorila u farsu jer su nemačke trupe, zbog katastrofalne opremljenosti, na svoje oklopne transportere umesto mitraljeza morale da montiraju drške metli obojene u crno.

Taj sramotni incident, koji je Berlin pokušao da zataška, postao je simbol nemačkog zanemarivanja vojske, piše britanski "Telegraf".

Ogromna ulaganja

Nemački parlament je u septembru 2025. odobrio odbrambeni budžet od 62 milijarde evra, što je oko 10 milijardi više nego 2024. godine. Pored toga, planirano je i dodatnih 24 milijarde evra iz posebnog fonda, čime ukupna vojna potrošnja prelazi 86 milijardi evra. Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je u novembru da će Nemačka do 2029. povećati odbrambene izdatke na oko 3,05 odsto BDP-a, piše Rojters.

Presudna je bila ustavna reforma u martu 2025. godine. Nemačka ima "Šuldenbremze", ustavnu normu koja ograničava javni dug. Merc je uspeo da obezbedi većinu za ustavni amandman kojim se rashodi za odbranu iznad 1 odsto BDP-a izuzimaju iz ograničenja ove norme. Time je odbrana delimično oslobođena fiskalnih kočnica, što Nemačkoj omogućava znatno veće zaduživanje za vojnu industriju nego ranije.

Ovo je spisak želja

"Politiko" je imao uvid u interne dokumente nemačke vlade. Opsežan spisak želja, raspoređen na 39 stranica, predviđa nabavke u vrednosti od čak 377 milijardi evra za kopnene snage, ratno vazduhoplovstvo, mornaricu, svemirske i sajber sposobnosti.

Dokumenti otkrivaju da Bundesver planira da pokrene oko 320 novih projekata nabavke oružja i opreme. Za 178 projekata već je naveden potencijalni izvođač, dok su ostali „još uvek otvoreni“, što pokazuje da je veliki deo plana u ranoj fazi. Dokument predviđa isporuku ukupno 687 vozila Puma do 2035. godine. U oblasti protivvazdušne odbrane planirana je nabavka 561 sistema kratkog dometa Skajrenger 30, uz milione komada municije.

Jedan od politički najosetljivijih planova je moguća nabavka dodatnih 15 borbenih aviona F-35 američke kompanije Lokid Martin, vrednih oko 2,5 milijardi evra. Bundesver takođe planira kupovinu 400 krstarećih raketa Tomahavk blok Vb za 1,15 milijardi evra, kao i tri lansera Tajfun, čime bi Nemačka dobila domet od 2.000 kilometara.