Arhivski dokumenti pokazali su da je tokom Drugog svetskog rata obavljala čak dve rukovodeće funkcije u danskoj nacističkoj stranci, zbog čega je izdavačka kuća Gyldendal odlučila da povuče njenu biografiju iz prodaje.

Reč je o knjizi „Vi skal have noget at grine af“, što bi u prevodu značilo „Moramo imati čemu da se smejemo“, čija je prodaja obustavljena nakon novih saznanja o ratnoj prošlosti žene koja je do nedavno predstavljana prvenstveno kao simbol dugovečnosti i vitalnosti.

Prema dokumentima danskog Državnog arhiva, koje je istražio medij Frihedsbrevet, Kirsten Švalbe je od avgusta 1943. do jula 1944. godine bila vršilac dužnosti rukovodioca jedne grupe u lokalnom ogranku Danske nacionalsocijalističke radničke partije (DNSAP) u gradu Holstebro. Istovremeno je vodila i žensku organizaciju tog ogranka.

Njen suprug Laurits takođe je imao istaknutu ulogu u lokalnoj organizaciji. Od novembra 1942. do jula 1944. bio je vršilac dužnosti šefa ogranka, što je odgovaralo funkciji lokalnog predsednika stranke.

Danski istoričar Klaus Bundgard Kristensen sa Univerziteta u Roskildeu, koji je pregledao arhivsku dokumentaciju, ocenio je da nema sumnje da je Švalbe bila istaknuta nacistkinja na lokalnom nivou.

Prema njegovim rečima, nije bila samo obična članica stranke, iako nije pripadala njenom najvišem rukovodstvu.

Ipak, dokumenti ne otkrivaju koje je konkretne zadatke obavljala, niti koliko je intenzivno učestvovala u aktivnostima organizacije.

DNSAP je bila danska nacistička stranka, osnovana po uzoru na Hitlerovu Nacionalsocijalističku nemačku radničku partiju. Tokom nemačke okupacije Danske sarađivala je sa okupacionim vlastima.

„Samo sam potpisala i to je bilo to“

Švalbe je još u oktobru priznala da je bila članica nacističke stranke, nakon što je o tome pisao danski list „Kristeligt Dagblad“. Tada je za regionalnu televiziju TV Midtvest ispričala da se učlanila 1941. godine, kada je imala 27 godina, i to na nagovor supruga.

Prema njenoj verziji događaja, njenom suprugu ponuđen je novac za prenošenje pisama, ali pod uslovom da prethodno postane član stranke. Bračnom paru novac je bio potreban kako bi kupili kuću.

Na pitanje da li je simpatizovala naciste, odgovorila je odlučno:

„Apsolutno ne.“

Dodala je da je samo potpisala pristupnicu i da se nije dovoljno informisala o organizaciji kojoj pristupa.

„Samo sam potpisala i to je bilo to“, rekla je Švalbe, ističući da najviše žali zbog toga što tada nije proverila o kakvoj je organizaciji reč.

Smatra i da je nepravedno što zbog odluke donete pre više od osam decenija mora da se suočava sa posledicama u dubokoj starosti.

Izdavač nije znao za njenu prošlost

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da u objavljenoj biografiji njena ratna prošlost uopšte nije pomenuta. Autori knjige, novinari Frederik Helms i Line Morel Holm, godinama su pratili njen život, ali očigledno nisu raspolagali informacijama o njenim funkcijama u nacističkoj organizaciji.

Urednica publicistike izdavačke kuće Gyldendal Mete Korsgard ranije je izjavila da nova saznanja stavljaju knjigu u potpuno drugačiji kontekst, jer ni autori ni izdavač nisu znali za taj deo njene biografije.

Izdavač je prvobitno razmatrao mogućnost da se knjiga dopuni, ali je insistirao da u tome učestvuje i sama Švalbe. Nakon novih otkrića odlučeno je da se prodaja obustavi.

Slučaj je izazvao i reakcije danskih medija. Televizija TV Midtvest obustavila je snimanje dokumentarnog serijala „Kirstens vilde år“, otkazala planiranu završnu epizodu i ugasila Instagram profil posvećen Švalbe.

Njena porodica poručila je da je duboko pogođena medijskim izveštavanjem i zatražila da se Švalbe, zbog zdravstvenog stanja, omogući mir. Prema navodima danske agencije Ritzau, ona trenutno nije u mogućnosti da se izjasni o novim arhivskim otkrićima.

Žena koja je oborila danski rekord dugovečnosti

Kirsten Švalbe rođena je 10. marta 1914. godine u gradu Struer, na zapadu Danske. U oktobru je postala najdugovečnija osoba u istoriji zemlje, nadmašivši prethodni rekord od 112 godina i 217 dana.

Bila je udata od 1938. godine, dobila je tri ćerke, a suprug joj je preminuo 1981. godine.

Njena izuzetna dugovečnost privlačila je pažnju danskih medija, koji su godinama pratili njen život i predstavljali je kao vedru i vitalnu ženu. Međutim, otkriće arhivskih dokumenata sada je otvorilo potpuno drugačije poglavlje njene biografije.

Slučaj je pokrenuo i pitanje odgovornosti autora i izdavača koji su objavili njenu životnu priču, a da nisu obuhvatili jedan od najvažnijih i najosetljivijih perioda njene prošlosti.