Novi napadi na Krimski most, pojačana vojna aktivnost na jugu Ukrajine i informacije o koncentraciji ukrajinskih jedinica otvorili su pitanje da li Kijev priprema operaciju čiji bi cilj bio ugrožavanje ruskih položaja na Krimskom poluostrvu.
Kako prenosi Webtribune, ruski vojni komentatori razmatraju mogućnost da napadi na most nisu bili izolovana akcija, već deo znatno šire strategije.
U središtu njihovih procena nalaze se moguća desantna operacija preko Dnjeparskog limana, pokušaj presecanja kopnenog koridora prema Krimu i pitanje kako bi Moskva odgovorila na takav razvoj događaja.
Međutim, za sada nema nezavisne potvrde da je Ukrajina donela odluku o pokretanju takve operacije, niti da postoji britanski plan za njeno sprovođenje.
Britanija navodno izdvojila gotovo 200 miliona evra
Posebnu pažnju izazvale su procene o troškovima nedavnih napada na Krimski most.
Prema tvrdnjama koje prenose ruski vojni komentatori, Velika Britanija je za operaciju mogla da izdvoji približno 200 miliona evra, odnosno oko 20 milijardi rubalja.
Druga procena pominje iznos od 170 miliona evra za dva dana napada.
Bivši pripadnik grupe „Vagner“, poznat po nadimku Kondotijero, postavio je pitanje zbog čega bi London i Brisel bili spremni da ulože toliko sredstava neposredno pred međunarodne razgovore o Ukrajini.
On smatra da cilj možda nije bio samo politički pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ipak, navedeni iznosi nisu potkrepljeni javno dostupnim finansijskim dokumentima, a britanske vlasti nisu potvrdile takvo učešće.
Sprema li Zelenski veliki desant prema Krimu?
Ruski vojni pisac Aleksej Sukonkin tvrdi da ukrajinske snage već duže vreme povećavaju svoje prisustvo na području Dnjeparskog limana.
Prema njegovim informacijama, ukrajinske jedinice koncentrisane su u više naselja na severnoj obali, uključujući Očakov, Kucurub, Ivanovku, Dmitrovku, Stanislav i Široku Balku.
On tvrdi da su u pojedinim područjima raspoređeni komandni punktovi, jedinice bespilotnih letelica, pripadnici Nacionalne garde i teritorijalne odbrane.
Posebnu pažnju posvetio je navodnom prikupljanju čamaca i manjih plovila, što bi, prema njegovoj proceni, moglo da ukazuje na pripreme za prelazak vodenih prepreka.
Sukonkin takođe navodi da se uspostavljaju alternativne komunikacione veze koje bi omogućile komandovanje i u slučaju prekida satelitske veze.
Prema njegovom tumačenju, takve aktivnosti mogle bi da predstavljaju pripremu za operaciju na području Kinburnske prevlake.
Cilj bi mogao da bude presecanje kopnenog koridora
U scenariju koji razmatraju ruski komentatori, ukrajinske jedinice pokušale bi da uspostave uporište na suprotnoj obali Dnjeparskog limana.
Ukoliko bi uspele da zadrže zauzete položaje, mogle bi da pokušaju dalje napredovanje prema Armjansku.
Krajnji cilj takve operacije bio bi ugrožavanje kopnene veze između Krima i teritorija pod ruskom kontrolom.
Istovremeno, napadi na Krimski most mogli bi da otežaju rusku logistiku i primoraju Moskvu da dodatno angažuje snage za zaštitu saobraćajnih pravaca.
Međutim, ruski vojni komentator Dmitrij Degtjarjov osporava procenu da bi uništavanje mosta presudno uticalo na snabdevanje ruskih jedinica.
On tvrdi da se Krimski most još od 2023. godine ne koristi kao glavni pravac vojne logistike, već da su isporuke preusmerene na alternativne kopnene puteve.
Prema njegovoj oceni, eventualno rušenje mosta imalo bi pre svega politički i propagandni značaj.
Pominju se hiljade žrtava
Moguća desantna operacija izaziva zabrinutost i zbog potencijalnih ljudskih gubitaka.
Webtribune navodi tvrdnje pripisane pojedinim britanskim medijima prema kojima bi ukrajinsko rukovodstvo moglo da prihvati gubitak nekoliko hiljada vojnika radi ostvarivanja vojnog i propagandnog cilja.
Međutim, nisu navedeni konkretni dokazi da je ukrajinska komanda odobrila operaciju uz unapred prihvaćen takav broj žrtava.
Ruski komentatori takođe izražavaju sumnju da bi Kijev pokrenuo desant takvih razmera zbog izuzetno teških uslova za snabdevanje i održavanje položaja.
Poseban problem predstavljala bi izloženost jedinica ruskoj artiljeriji, dronovima i vazdušnim napadima.
Moskva razmatra odgovor, pominje se i „Orešnik“
Nakon novih napada na Krimski most pojavile su se spekulacije da bi Rusija mogla da izvede snažnije raketne udare na ukrajinsku infrastrukturu.
Prema tvrdnjama koje su se pojavile u medijima, ukrajinski obaveštajni izvori upozoravali su na mogućnost velikog napada na mostove u Kijevu.
Ruski komentator Dmitrij Degtjarjov, međutim, smatra da Moskva verovatno neće organizovati posebnu vojnu operaciju isključivo kao odmazdu za napade na Krimski most.
On ocenjuje da su udari na infrastrukturne objekte već deo ruskih vojnih aktivnosti i da je moguće njihovo intenziviranje.
Istovremeno je odbacio mogućnost upotrebe raketnog sistema „Orešnik“ za gađanje takvih ciljeva.
Slično mišljenje izneo je i ruski pukovnik Aslan Nahušev, koji smatra da se vojni napadi izvode prema unapred pripremljenim planovima, a ne isključivo kao neposredan odgovor na pojedinačne događaje.
Ponovo se pominje „General Armagedon“ i nuklearni scenario
Dodatnu pažnju izazvale su spekulacije o mogućem povratku ruskog generala Sergeja Surovikina, poznatog pod nadimkom „General Armagedon“.
Njegovo ime ponovo se povezuje sa ranijim tvrdnjama o mogućoj upotrebi taktičkog nuklearnog oružja.
Webtribune podseća na navode o događajima iz perioda 2022–2023. godine, prema kojima su američke obaveštajne službe navodno presrele ruske vojne komunikacije koje su ukazivale na razmatranje nuklearnog odgovora u slučaju određene ukrajinske ofanzive.
Prema toj verziji događaja, Surovikin je upozorio da ruska vojska raspolaže informacijama o ukrajinskim planovima i da bi mogla da upotrebi taktičko nuklearno oružje protiv mostova na Dnjepru.
Takav scenario navodno je izazvao ozbiljnu zabrinutost tadašnje administracije američkog predsednika Džoa Bajdena.
Ipak, nema pouzdanih dokaza da Rusija trenutno priprema upotrebu nuklearnog oružja, niti da je doneta bilo kakva odluka o Surovikinovom povratku na komandnu funkciju.
Rusija navodno razvija novo oružje za napade na mostove
Ukrajinski poslanik Fjodor Venislavski izjavio je da Rusija testira novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica koje bi mogle da budu korišćene za napade na infrastrukturne objekte.
Prema njegovim tvrdnjama, reč je o dronovima „Geranj-6“, koji bi mogli da razviju brzinu do 1.000 kilometara na sat i nose snažniju bojevu glavu.
Ukoliko bi njihove karakteristike bile potvrđene, takve letelice mogle bi da predstavljaju dodatnu pretnju za ukrajinsku saobraćajnu infrastrukturu.
Za sada nisu nezavisno potvrđene sve tehničke karakteristike koje je Venislavski naveo.
Šta se zaista sprema na južnom frontu?
Uprkos velikom broju procena i upozorenja, stvarna namera ukrajinskog vojnog rukovodstva ostaje nepoznata.
Ruski komentatori smatraju da koncentracija jedinica, plovila i sistema elektronskog ratovanja može ukazivati na pripreme za veću operaciju.
Drugi stručnjaci upozoravaju da takve aktivnosti ne moraju nužno značiti neposredan početak ofanzive.
Istovremeno, tvrdnje o britanskom finansiranju napada, planiranom desantu uz hiljade žrtava i eventualnoj ruskoj nuklearnoj reakciji ostaju nepotvrđene.
Izvor: Webtribune
Komentari (0)