Evropska komisija, na čijem je čelu Ursula fon der Lajen, suočava se sa optužbama da je predstavljala rezultate egipatskih socijalnih programa povoljnijim nego što su bili kako bi omogućila isplatu milijardi evra u okviru sporazuma sa Kairom.

Prema istraživanju Gardijana, poverljivi dokumenti Evropske unije i statistički podaci koji su naknadno uklonjeni sa internet stranice egipatske vlade ukazuju na neslaganja između zvaničnih procena Brisela i stvarnih rezultata programa socijalne zaštite.

U središtu slučaja nalazi se sporazum vredan 7,4 milijarde evra, koji je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila tokom posete egipatskom predsedniku Abdelu Fatahu el Sisiju u Kairu 2024. godine.

Trogodišnje strateško partnerstvo trebalo je da pomogne stabilizaciji egipatske ekonomije, smanji migracioni pritisak na Evropu i doprinese regionalnoj bezbednosti.

Brisel tvrdio da su uslovi ispunjeni, podaci pokazuju drugačije

Jedan od najvažnijih delova sporazuma odnosi se na pet milijardi evra povoljnih kredita, poznatih kao makrofinansijska pomoć.

Njihova isplata povezana je sa sprovođenjem ekonomskih reformi i određenih socijalnih mera, uz uslove koji se odnose na poštovanje ljudskih prava i demokratskih standarda.

Prema procurelim dokumentima, Evropska komisija je evropske poslanike obavestila da je Egipat najpre „u velikoj meri ispunio“, a zatim i „ispunio“ dva cilja povezana sa povećanjem broja siromašnih domaćinstava obuhvaćenih socijalnom zaštitom.

Međutim, podaci do kojih su došli novinari pokazuju suprotan trend.

U periodu od 2024. do 2026. godine broj domaćinstava koja primaju pomoć smanjen je za 85.734, iako je Egipat prema uslovima trebalo da poveća obuhvat programa za 160.000 domaćinstava.

Uprkos tome, Evropska komisija odobrila je dve isplate povoljnih kredita, ukupne vrednosti 2,5 milijardi evra.

Skoro milion ljudi moglo je da bude obuhvaćeno pomoći

Prema proceni zasnovanoj na podacima Svetske banke, da je Egipat proširio programe socijalne zaštite u skladu sa uslovima Evropske unije, bez istovremenog isključivanja postojećih korisnika, pomoć bi primalo približno 245.000 dodatnih domaćinstava.

To bi obuhvatilo oko 909.000 ljudi.

Umesto povećanja ukupnog broja korisnika, egipatske vlasti su tokom posmatranog perioda određena domaćinstva uklanjale iz programa.

Iako je Evropska komisija tražila dodatno proširivanje novčanih transfera, u svojim izveštajima ocenila je da su predviđeni ciljevi ostvareni.

Ovakva razlika između broja novouključenih i ukupnog broja korisnika postala je centralno pitanje istraživanja.

Kako je odobrena isplata novca?

Prema objavljenim podacima, jedan od uslova za prvu isplatu od milijardu evra bio je da Egipat poveća broj domaćinstava uključenih u programe socijalne pomoći za 100.000.

Evropska komisija ocenila je da je taj cilj uglavnom ispunjen, iako je ukupan broj korisničkih domaćinstava opao za 62.281.

Kod naredne isplate od 1,5 milijardi evra traženo je uključivanje dodatnih 60.000 domaćinstava.

Komisija je navela da je u programe dodato 442.118 porodica, ali u svom izveštaju nije prikazala koliko ih je u međuvremenu isključeno.

Podaci egipatskog Ministarstva socijalne solidarnosti pokazuju da je u jedanaest meseci do juna 2026. godine broj korisničkih domaćinstava zapravo smanjen za 23.453.

Evropska unija je isplatu od 1,5 milijardi evra odobrila u julu 2026. godine.

Podaci nestali sa sajta egipatske vlade

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da su statistički podaci o korisnicima pomoći uklonjeni sa zvanične internet stranice egipatskog ministarstva.

Gardijan navodi da je imao uvid u sačuvane kopije internet stranica i snimke ekrana, koji omogućavaju poređenje ranije objavljenih brojki sa procenama Evropske komisije.

Za sada nije utvrđeno da su evropski zvaničnici namerno falsifikovali podatke. Objavljena dokumentacija, međutim, otvara pitanje zbog čega je Komisija ocenjivala ciljeve kao ostvarene uprkos smanjenju ukupnog broja korisnika.

Novac namenjen najsiromašnijima

Sporni podaci odnose se na dva programa socijalne zaštite u Egiptu – „Takaful“ i „Karama“.

Program „Takaful“, odnosno „Solidarnost“, namenjen je siromašnim porodicama, uz uslove koji uključuju redovno školovanje dece i zdravstvene preglede.

Program „Karama“, odnosno „Dostojanstvo“, obezbeđuje novčanu pomoć osobama sa invaliditetom, starijim građanima, siročadi i udovicama.

Ovi programi predstavljaju važan deo egipatskog sistema pomoći najugroženijim stanovnicima.

Evropski parlament traži objašnjenje

Otkrića su izazvala reakcije poslanika Evropskog parlamenta, koji traže da Komisija objasni na osnovu kojih podataka je odobrila isplate.

Holandska evroposlanica Tineke Strik najavila je da će zatražiti zvanično izjašnjenje Evropske komisije o nalazima istraživanja.

Ona je izrazila zabrinutost zbog mogućnosti da su rezultati egipatskih socijalnih reformi prikazani povoljnijim nego što jesu, kako bi se opravdala finansijska podrška.

Španska evroposlanica Sandra Gomes Lopes takođe je zatražila transparentno objašnjenje načina na koji je Komisija utvrdila da su obaveze ispunjene.

Ona je naglasila da Egiptu ne treba uskratiti pomoć, ali da njegov strateški značaj ne sme biti razlog za snižavanje evropskih standarda u oblasti ljudskih prava.

Milijarde već isplaćene, poslednja rata tek stiže

Prema planu finansijske podrške, Egipat je do sada dobio 3,5 milijardi evra povoljnih kredita u tri rate.

Poslednja isplata od 1,5 milijardi evra očekuje se pre kraja 2027. godine.

Čitav slučaj dolazi u trenutku kada su egipatske vlasti izložene kritikama zbog ograničavanja slobode medija i postupanja prema novinarima.

Posebno je pažnju izazvalo hapšenje novinara istraživačke platforme „Matsadaš“, kao i sudski postupci protiv urednice Line Atalah.

Istraživanje je ponovo otvorilo pitanje da li Evropska unija, u nastojanju da obezbedi saradnju Egipta u kontroli migracija i regionalnoj bezbednosti, dovoljno dosledno sprovodi uslove koje sama postavlja za odobravanje finansijske pomoći.

Izvor: Gardijan