Ričard Grenel
EPA/EFE
Ričard Grenel

EPA/EFE

Ričard Grenel, Foto: EPA/EFE

* Bela kuća pokušava da ubedi Nemačku da podrži ideju o kojoj se ranije govorilo, a to je razmena teritorije između Kosova i Srbije.

* Već je nekoliko godina prošlo od kako su se SAD distancirale od Balkana i spustila taj (region) na listi prioriteta

* Za SAD Kosovo i Balkan nisu glavno pitanje

Američki analitičar Edvard Džozef smatra da imenovanjem specijalnog predsedničkog izaslanika Ričarda Grenela za mirovne pregovore Kosova i Srbije, Bela kuća pokušava da ubedi Nemačku da podrži ideju o kojoj se ranije govorilo, a to je razmena teritorije između Kosova i Srbije.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Džozef je prokomentarisao i rezultate izbora na Kosovu, koje je ocenio udarcem na predsednika Hašima Tačija, ali i pojačano uključenje SAD u dijalogu Kosova i Srbije.

Uključivanje SAD je, kaže on, i pozitivno je i uznemirujuće.

- Pozitivno zato što svaka američka administracija koja pokazuje intenzivno interesovanje za Balkan znači nešto dobro. Već je nekoliko godina prošlo od kako su se SAD distancirale od Balkana i spustila taj (region) na listi prioriteta. Ali, ovo pitanje (dijalog) jasno zahteva angažman visokog nivoa, kako bi Kosovo ali i Srbija postigli napredak. Istovremeno, čudno je i uznemirujuće.

Zašto je ambasador Grenel imenovan kada je nedavno Metju Palmer izabran za specijalnog izaslanika (za Balkan)? Palmer, naravno, ima dugo iskustvo u regionu, dok je ambasador Grenel radio u UN, ima saznanja o regiji, ali ne na istom nivou. Dobro je što je Bela kuća, u vreme mnogih drugih kriza, zainteresovanja da reši ovo pitanje, ali, istovremeno, čudno je i ostaje da se vidi šta to znači za američku politiku u regiji.

Angela Merkel

AP

Angela Merkel, Foto: AP

On smatra da to što SAD imaju dva izaslanika i nije tako loše.

- Grenel je ambasador u Nemačkoj i, iako je tamo imao nesporazuma, svestan je briga Nemačke u vezi politike koju je inicirao bivši savetnik za nacionalnu bezbednost SAD Džon Bolton, koja je, izgleda, bila u korist razmene teritorija (između Prištine i Srbije). Moguće je da je Bela kuća i dalje angažovana na Balkanu i da veruje da je Grenel osoba koja može da ubedi Nemačku. Ali, stavovi važnih rukovodioca u regionu su da razmena teritorije može biti rizična i destabilizujuća.

Pročitajte još:

Po njegovom mišljenju za SAD Kosovo i Balkan nisu glavno pitanje.

- Ukoliko gledamo na međunarodni plan, SAD su koncentrisane na povlačenje trupa iz Sirije, na nesporazume sa Iranom, i na, između ostalog, trgovinski konflikt sa Kinom. U SAD nema raspoloženja za Balkan.

Rešenja nesuglasica između Kosova i Srbije je, navodi, on političko pitanje na koje se ne zna odgovor, ali trebamo da čitamo znakove.

Donald Tramp

Tanjug/AP

Donald Tramp, Foto: Tanjug/AP

- Kada je Džon Bolton bio savetnik za nacionalnu bezbednost, mislim da je imao podršku za ideju, a koju je favorizovala i Federika Mogerini, o razmeni teritorija, o jednoj vrsti podele Kosova, izgleda na severu, kod reke Ibar, gde bi četiri severne opštine pripale Srbiji, a jedan nedefinisan deo juga Srbije, Preševska dolina, pripao Kosovu. Izgleda da su o tome razgovarali i predsednik Kosova Hašim Tači i predsednik Srbije Aleksandar Vučić nekoliko meseci.

Mogerini je to podržala, ali svi znamo da se (nemačka kancelarka) Angela Merkel snažno usprotivila tome, kao i ostali rukovodioci u regionu koji bi bili pod direktnim uticajem toga. Na primer, predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski se kontinuirano protivio toj ideji.

Crna Gora je bila zabrinuta, BiH takođe, a da ne govorimo o nejasnoćama oko načina sprovođenja te ideje na Kosovu. Verovatno bi bilo masovnog iseljavanja srpskog stanovništva koji živi južno od Ibra. To dovodi u pitanje i srpske verske lokacije u Dečanima, Gračanici…

Lazanski prvi put progovorio o svom ocu, a onda iznenada pomenuo ruskog predsednika!

Samo u oktobru imam tri velika događaja - prvo Sajam poljoprivrede u Moskvi, a o toj grani ne znam ništa. Sa raketa sam krenuo na sir i krastavce, to je život, šali se novinar Miroslav Lazanski, Foto: Tanjug/Filip Krainčanić Razočaraće se svi koji se spore da li je Lazanski poreklom Poljak ili Čeh, jer upravo on otkriva da je 1950.

Rezultati izbora na KiM su po njegovom mišljenju, s jedne strane, jak udarac predsedniku Tačiju i njegovom zalaganju za razmenu teritorija. S druge strane, može da se desi da Aljbin Kurti postane premijer. I njegov pristup je pomešan, zato što je godinama sam insistirao na ujedinjenje Kosova sa Albanijom. On ne želi da Kosovo bude nezavisna država već da se pripoji Albaniji. To bi bilo moguće razmenom teritorija. Kurti je takođe rekao da je protiv predaje nekog dela teritorije Srbima. To je rekao nekoliko puta, ali videćemo.

Bonus video: Funkcioner Saveza za Srbiju Branko Miljuš ulazi u zgradu Rektorata