Jogurt je jedna od namirnica koju mnogi svakodnevno konzumiraju, najčešće uz doručak, pecivo ili kao brz međuobrok. Ipak, osim što se lako uklapa u različite obroke, ovaj mlečni proizvod sadrži niz važnih hranljivih materija koje doprinose normalnom funkcionisanju organizma. Proteini, kalcijum, vitamini B grupe i korisne bakterijske kulture samo su neki od razloga zbog kojih jogurt može da bude deo uravnotežene ishrane.

Nastaje fermentacijom mleka uz pomoć bakterijskih kultura, a njegov nutritivni sastav zavisi od vrste, količine mlečne masti i načina proizvodnje. Zato je važno znati šta se nalazi u jednoj čaši i na šta treba obratiti pažnju prilikom kupovine.

Šta se krije u jednoj čaši jogurta?

Iako deluje kao jednostavna namirnica, jogurt obezbeđuje kombinaciju hranljivih materija važnih za zdravlje kostiju, mišića i normalno funkcionisanje organizma.

  • Proteini za mišiće i osećaj sitosti: Običan jogurt u proseku sadrži oko 3,5 do 4 grama proteina na 100 grama, dok grčki jogurt može da sadrži približno 8 do 10 grama, u zavisnosti od proizvoda. Mlečni proteini obezbeđuju sve esencijalne aminokiseline koje su organizmu potrebne za izgradnju i obnovu tkiva.

  • Korisne bakterijske kulture: Jogurt nastaje fermentacijom mleka uz pomoć specifičnih bakterija. Pojedini proizvodi sadrže žive kulture koje mogu da doprinesu varenju, mada njihov sastav i dejstvo zavise od konkretnih sojeva.

  • Kalcijum i fosfor: Ovi minerali važni su za održavanje normalne strukture kostiju i zuba, ali i za pravilno funkcionisanje mišića i drugih procesa u organizmu.

  • Vitamini B grupe: Jogurt može da obezbedi vitamin B12, koji doprinosi normalnom funkcionisanju nervnog sistema i stvaranju crvenih krvnih zrnaca, kao i vitamin B2, važan za metabolizam energije.

  • Kalijum i magnezijum: Njihove količine razlikuju se među proizvodima, ali oba minerala imaju značajnu ulogu u radu mišića i drugih telesnih funkcija.

Nutritivna vrednost zavisi i od porcije, pa je za preciznije podatke najbolje pogledati deklaraciju konkretnog proizvoda.

Zašto je dobro piti jogurt svakog dana?

Ako se redovno konzumira kao deo raznovrsne ishrane, jogurt može da donese nekoliko korisnih prednosti.

1. Može da doprinese boljem varenju

Fermentacija menja sastav mleka i olakšava razgradnju dela laktoze. Zbog toga neki ljudi koji imaju poteškoće sa varenjem mlečnog šećera lakše podnose jogurt nego obično mleko. Proizvodi sa živim bakterijskim kulturama mogu da imaju dodatne koristi, u zavisnosti od vrste mikroorganizama koje sadrže.

2. Obezbeđuje hranljive materije važne za imunitet

Proteini, vitamin B12 i drugi mikronutrijenti iz jogurta doprinose normalnom funkcionisanju organizma, uključujući imuni sistem. Ipak, jogurt nije zamena za raznovrsnu ishranu i ne može samostalno da spreči virusne infekcije.

3. Može da pomogne u kontroli apetita

Proteini iz jogurta mogu da doprinesu dužem osećaju sitosti. Zbog toga običan ili grčki jogurt može da bude praktičan izbor za doručak ili užinu, naročito kada se kombinuje sa ovsenim pahuljicama, orašastim plodovima ili svežim voćem.

Ipak, uticaj na telesnu težinu zavisi od ukupne ishrane, količine hrane i fizičke aktivnosti, a ne od jedne namirnice.

4. Doprinosi zdravlju kostiju i zuba

Kalcijum, fosfor i proteini čine jogurt korisnim delom ishrane usmerene na očuvanje koštanog tkiva. Redovan unos ovih hranljivih materija posebno je važan tokom rasta, ali i u odraslom dobu.

5. Nekima lakše pada na stomak od mleka

Tokom fermentacije deo laktoze razgrađuju bakterijske kulture. Zbog toga osobe sa intolerancijom na laktozu ponekad mogu da podnesu jogurt bolje nego mleko. Međutim, tolerancija se razlikuje od osobe do osobe, a jogurt i dalje može da sadrži laktozu.

Nije svaki jogurt isti: Obratite pažnju na deklaraciju

Iako jogurt može da bude dobar izbor, pojedini proizvodi imaju znatno drugačiji nutritivni sastav od običnog belog jogurta.

Voćni jogurti i zaslađeni mlečni napici mogu da sadrže veće količine dodatog šećera, zbog čega je korisno proveriti deklaraciju pre kupovine. Zgušnjivači i stabilizatori nisu automatski štetni, ali sastav proizvoda može da vam pomogne da izaberete varijantu koja najbolje odgovara vašim potrebama.

Običan, nezaslađen jogurt često je najjednostavnija opcija za svakodnevnu upotrebu. Možete da ga kombinujete sa svežim ili zamrznutim bobičastim voćem, ovsenim pahuljicama, semenkama ili malo cimeta.

Ni procenat mlečne masti nije potrebno posmatrati kao jedini pokazatelj kvaliteta. Jogurt sa manje masti može da bude dobar izbor, dok punomasna varijanta nekim ljudima više odgovara zbog ukusa i sitosti. Najvažnije je da odaberete proizvod koji se uklapa u vaše ukupne nutritivne potrebe.

Koliko jogurta treba piti dnevno?

Ne postoji univerzalna količina koja odgovara svima. Jedna čaša od približno 180 do 200 mililitara može da bude praktična porcija uz obrok ili užinu, ali potrebe zavise od ostatka ishrane, uzrasta i individualne tolerancije.

Osobama koje ne podnose laktozu mogu više odgovarati jogurti bez laktoze, dok oni koji imaju alergiju na proteine kravljeg mleka treba da izbegavaju proizvode koji ih sadrže, osim ako im lekar ne preporuči drugačije.

Jogurt zato nije samo brz dodatak doručku, već namirnica koja može da doprinese kvalitetnijoj i raznovrsnijoj ishrani. Kada birate nezaslađene proizvode i kombinujete ih sa drugim hranljivim namirnicama, jednostavna čaša jogurta može da bude koristan deo svakodnevnog jelovnika.