Među njima su i krpelji, sitni paraziti čiji ubod često ostane neprimećen, a koji mogu preneti ozbiljne zarazne bolesti.

Stručnjaci upozoravaju da je posebno važno biti oprezan prilikom šetnji kroz travu, šumu, parkove i druga područja sa gustom vegetacijom. Krpelji se najčešće zadržavaju na niskom rastinju i čekaju prolazak domaćina za kojeg će se zakačiti.

Njihova opasnost leži u tome što se uz pomoć specijalno prilagođenog usnog aparata čvrsto pričvršćuju za kožu i mogu satima, pa čak i danima da se hrane krvlju bez izazivanja bola. Tokom tog procesa mogu preneti različite patogene, uključujući uzročnike Lajmske bolesti i krpeljnog encefalitisa.

Pored klasičnih sredstava zaštite, poput repelenta, nošenja duge odeće i redovnog pregleda tela nakon boravka u prirodi, sve više pažnje privlače i jednostavni trikovi iz domaćinstva.

Jedan od njih podrazumeva korišćenje običnog pamučnog tufera natopljenog eteričnim uljem. Na tufer se nakapa nekoliko kapi ulja lavande, čajevca, karanfilića ili eukaliptusa, a zatim se stavi u džep pantalona, jakne ili dukserice. Veruje se da mirisi ovih ulja mogu da odbiju krpelje i smanje verovatnoću njihovog približavanja.

Ipak, važno je naglasiti da ovakve metode ne mogu zameniti proverena zaštitna sredstva i mere predostrožnosti, već mogu poslužiti samo kao dodatna pomoć.

Kao dodatna zaštita pominju se i rolere za čišćenje odeće, kojima se mogu ukloniti sitni paraziti sa garderobe pre nego što dođu u kontakt sa kožom. Neki koriste i lepljivu traku oko zglobova šaka i gležnjeva, mesta kroz koja krpelji najčešće pokušavaju da se uvuku ispod odeće.

Bez obzira na izabranu metodu zaštite, stručnjaci savetuju da se nakon svakog boravka u prirodi detaljno pregleda telo, posebno pregibi kože, vrat, pazuh, prepone i područje iza kolena. Rano otkrivanje i pravilno uklanjanje krpelja značajno smanjuju rizik od komplikacija.