Devojka u crkvi
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Ovaj dan nosi snažno duhovno značenje jer podseća na trenutak kada je doneta odluka o raspeću Isusa Hrista, koje će se dogoditi na Veliki petak.

Na Veliku sredu Crkva se priseća žene koja je mirom pomazala Isusa Hrista u Vitiniji, ali i Judinog izdajstva, događaja koji je zauvek obeležio hrišćanstvo.

U liturgijskom smislu, ovo je dan kada se prestaje sa služenjem Pređeosvećene liturgije i čitanjem molitvi Svetog Jefrema Sirina. U mnogim hramovima vrši se i obred osvećenja jeleja, jedne od sedam Svetih tajni.

Tom prilikom, vernici se pomazuju osvećenim uljem koje se smatra lekom za duševno i telesno isceljenje.

crkva

VALENTINA PETROVA / AFP

 

Prema narodnom verovanju i crkvenom učenju, na Veliku sredu se posti na vodi. Dan se provodi u tišini, molitvi i pripremi za najvažniji praznik – Uskrs. Iako se poslovi mogu obavljati, veselja, muzika i igre su strogo zabranjeni.

Nekada je postojao i običaj da žene na ovaj dan ne uzimaju iglu i konac u ruke, verujući da to donosi nesreću. Ljudi su takođe posebno brinuli o stoci, obezbeđujući joj dovoljno hrane za naredne dane kako bi se posvetili prazničnim obavezama.

U pojedinim krajevima, poput Negotinske krajine, na Veliku sredu se čupao burijan – biljka za koju se verovalo da ima moć da štiti od zlih sila i veštica. Koristila se i u narodnoj medicini.

U nekim domaćinstvima se na ovaj dan fabrala uskršnja jaja, posebno u kućama koje su u žalosti. Tada su se jaja bojala u crno i nazivala se kaluđeri.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading