Mihajlo Pupin
Youtube/Printscreen
Mihajlo Pupin

Youtube/Printscreen

Mihajlo Pupin, Foto: Youtube/Printscreen

Sudbina i finansijske nevolje naterale su ga da pređe okean, a Amerika nije mogla ni da sanja kakav je biser dobila - Mihailo Pupin srpski genije.

Prvih pet godina, Pupin provodi radeći kao fizički radnik, a noću je učio engleski, grčki i latinski.

Upisuje čuveni Kolumbija koledž, i zbog svoje brilijantnosti biva oslobođen školarine. Magistrira na Kembridžu, a doktorira fizičku hemiju u Berlinu.

Vraća se u sad i postaje profesor na Kolumbiji, a ubrzo i jedan od 7 osnivača Nacionalnog komiteta za aeronautiku koji je danas poznatiji kao NASA.

 Autor je velikog broja patenata, a najpoznatiji su „ Pupinovi kalemovi“. Njegovo autobiografsko delo „S pašnjaka do naučenjaka“ oduševljava svetsku javnost, a Pupin postaje prvi Srbin dobitnik Pulicera.

Bio je veliki patriota, toliko da je provalio u štampariju u Čikagu, u kojoj su se pravili antisrpski pamfleti, i zapalio ih. Bio je u svađi sa Teslom zbog tvrdnje da je Markoni autor patenata o strujinom kolu.

Ipak, nekoliko dana pre smrti 1935. godine pozvao je Teslu, s kojim se izmirio na bolničkoj postelji.

Toliko je voleo svoje rodno mesto Idvor, da mu je na grobu pored imena uklesan naziv tog banatskog seoceta: Mihailo idvorski Pupin.