...
Schutterstock
...

Schutterstock

..., Foto: Schutterstock

U vreme u kom se cela planeta oseća sapeto, a ograničenja se nižu svakog dana, disanje postaje sve popularnija tehnika oslobađanja od stresa i vraćanja u ravnotežu, a u poslednjih godinu dana je postalo i trend. Nemojte da vas odbije to što vežbe disanja propagira i Gvinet Paltrou, disanje zaslužuje našu pažnju, a evo i zašto.

Treninzi, vežbe ili meditacija uz pomoć disanja - kako god želite da nazovate ovu praksu - nisu nova stvar. Opšte je poznato da većina tehnika koje danas poznajemo i koristimo dolaze sa Istoka i vode poreklo iz starih tradicija joge. Oni koji ih praktikuju u bilo kom obliku tvrde da redovne vežbe disanja pomažu u borbi protiv stresa, depresije, bolesti zavisnosti, postizanju skladnijeg odnosa sa samim sobom. Duhovni aspekt ovih praksi takođe se ne može zanemariti - ukoliko ste za njega raspoloženi i na njega spremni.

Treninzi, vežbe ili meditacija uz pomoć disanja - kako god želite da nazovate ovu praksu - nisu nova stvar. Opšte je poznato da većina tehnika koje danas poznajemo i koristimo dolaze sa Istoka i vode poreklo iz starih tradicija joge. Oni koji ih praktikuju u bilo kom obliku tvrde da redovne vežbe disanja pomažu u borbi protiv stresa, depresije, bolesti zavisnosti, postizanju skladnijeg odnosa sa samim sobom. Duhovni aspekt ovih praksi takođe se ne može zanemariti - ukoliko ste za njega raspoloženi i na njega spremni.

Trening disanja podrazumeva tehniku aktivne meditacije koja koristi dah da očisti telo i nervni sistem od nagomilanih emocija. On olakšava proces diskonektovanja od sopstvenog uma i misli, dok istovremeno olakšava uspostavljanje veze sa srcem.

Opuštajući efekti ovakve meditacije ili treninga mogu, naravno, biti i trenutni ali maksimalna učinkovitost se postiže njegovim kumulativnim efektom, odnosno redovnim praktikovanjem. U principu se preporučuje započeti sa dvadesetak minuta dnevno (idealno ujutro) tokom perioda od dve nedelje, a zatim kao održavanje dva puta nedeljno po dvadesetak minuta.

KAKO IZGLEDA TRENING DISANJA

Sama sesija treninga disanja ili meditacije je obično vođena od strane instruktora, a može biti grupna ili individualna. U nju mogu biti uključeni umirujuća muzika, elementi aromaterapije i drugih tehnika unapređenja zdravlja kao što je reiki. Teoretski, ove vežbe možete raditi i sami ali se, pogotovo početnicima, savetuje da budu vođene.

U toku same sesije mogu se osetiti različiti nadražaju, od onih fizičkih poput treperenja u rukama, promena temperature, blage vrtoglavice i toga da vas podilaze žmarci pa sve do veoma intenzivnih emocionalnih pražnjenja (kada potisnuta osećanja i misli izbiju na površinu).

Pored toga, lako se može desiti da izgubite pojam o vremenu, što se često događa kod potpunog i dubokog opuštanja. Nakon dvadesetak minuta vežbi disanja, vratićete se dnevnim obavezama razbistrene glave i pojačanog fokusa.

KAKO TRENING DISANJA UBLAŽAVA POSLEDICE STRESA NA ORGANIZAM

U svojoj suštini, trening disanja jeste tehnika namenjena smanjenju stresa putem fizičkog opuštanja i umirivanja uma.

Naše automatsko neosvešćeno i plitko disanje (ili nedisanje) mozgu šalje poruku da smo pod nekom pretnjom. Nasuprot tome, kada dišemo pravilno i duboko, telo dobija signal da je sve u redu i opušta se. Generalno, što duže izdišete vazduh nakon dubokog udaha, to se pluća više šire i šalju signal mozgu da nismo ni u kakvoj opasnosti.

Vežbe disanja takođe utiču i na oslobađanje hormona sreće oksitocina.

Nema potrebe posebno isticati u kojoj meri je godina iza nas bila naporna i kakve je sve posledice ostavila po naše psihičko i fizičko zdravlje. Tehnike opuštanja i samocentriranja danas su potrebnije nego ikad kako bismo ostali prisutni u trenutku bez osećaja da smo izgubili kontrolu.

Treninzi disanja mogu se obavljati i “na daljinu” što ih čini posebno prilagodljivim i podobnim za izazove sa kojima se susrećemo.