Danica Grujičić
Printscreen/ Prva
Danica Grujičić

Printscreen/ Prva

Foto: Printscreen/ Prva

Doktorka Danica Grujičić, direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije kaže da nas godišnjica bombardovanja podseća između ostalog i da, ako uzmemo zdravlje naših ljudi, tihi rat i dalje traje. Više od dve decenije kasnije, imamo dupliran broj obolelih na godišnjem nivou, sve agresivnije tumore koji ne raguju na terapije, sve više obolelih mlađih generacija, i što je najviše zabrinjava, sve više dece.

Prof. Grujičić je ubeđena da u povećanom broju obolelih od malignih bolesti ima uticaja osiromašenog uranijuma, ali ističe da nije on jedini krivac, već i zagađenje. A, s obzirom na to da smo u epidemiji korone i dalje, kaže da ćemo kada je o karcinoma reč tek platiti danak kovida 19, jer se mnogi plaše da idu kod lekara.

"I ne samo od osiromašenog uranijuma , već od svih zagađenja koja su tada nastala, koja su još opasnija. Ne smemo zaboraviti bombardovane rafinerije, trafo stanice, fabrike oružja. Tom prilikom je u vazduh, zemlju i vodu otišla velika količina kancerogenih materija. Pored toga, poslednjih 20 godina je povećano i generalno zagađenje vazduha, zagađenje reka, što je dovelo do povećanja broja pacijenata", upozorava dr Grujičić.

Podsetila nas je na zvanične podatke obolevanja od karcinoma pre bombardovanja, i poredila ih sa sadašnjim.

"Pre bombardovanja se ta brojka kretala oko 19.000, dok je danas oko 35.000 obolelih na godišnjem nivou. Međutim, treba uzeti u obzir da je tada bilo mnogo više neprijavljenih slučajeva, tako da je i taj broj veći, kao što je i danas taj broj, nažalost, daleko veći.

Pre svega, karcinomi pluća, ali ono što je mene iznenadilo, to je karcinom dojke kod mladih žena. Znala sam da je taj broj obolelih ogroman, ali ne i u toj meri dok nisam došla u IORS. I ono što je tragično, to je da je sve veći broj mladih žena. Zato je vrlo važno da idu redovno na preglede i kontrole, da nauče da se same pregledaju.

Prema njenim rečima, godišnje nam od posledica malignih bolesti premine više od 20.000 ljudi, ali je, kako kaže, taj broj i veći:

"Ono što je dobro je što se u poslednjih nekoliko godina zaista ulaže dosta u nove aparate za lečenje, kao i terapije. Životni vek pacijenata sa malignim bolestima se sve više povećava i ide se ka tome da maligne bolesti budu nešto sa čim se normalno živi, uz adekvatnu terapiju. Mnoge bolesti koji se pojavljivale samo kod starije populacije, sada se pojavljuju i kod dece.

PROČITAJTE JOŠ: