doktorka
printscreen/Prva.rs
doktorka

printscreen/Prva.rs

Foto: printscreen/Prva.rs

"Imunitet traje mesecima nakon preležane bolesti, pacijenti koje od marta pratimo i dalje imaju antitela. Telo stvara imunološke ćelije koje ostaju mesecima, ima pojedinaca koji ih izgube, ali oni nisu u potpunosti nezaštićeni od reinfekcije, postoje drugi imunološki parametri koji 'pamte' kontakt s virusom i reagovaće protiv njega", rekla je dr Marija Gnjatović iz Instituta za primenu nuklearne energije, gostujući na TV Prva.

Institut je sproveo veliko istraživanje o imunitetu na koronavirus, koliko dugo nas štite antitela, gde žive najotporniji na koronu i u kojoj su starosnoj grupi...

"Teža klinička slika izazvaće više antitela, i ona će se zadržati duže. Naravno, i ovde ima izuzetaka u odgovoru tela na virus, ne samo koronu već i svaki drugi. Zavisiće i od opštog stanja pacijenta, genetike... Imunitet će se stvoriti kod 95 odsto pacijenata i trajaće mesecima. Koncentracija ne opada značajno kroz vreme, to nas navodi da zaključimo da će imunitet trajati godinu dana, a moguće i duže", rekla je ona.

Ovim istraživanjem razrešena je dilema asimptomatskih slučajeva, mogu li da prenesu virus ili ne.

"Svakako mogu, i zato je ključno da se masovno testiranje iskoristi da bi se takvi pojedinci otkrili i izolovali, oni nisu svesni da imaju virus i da ga prenose", rekla je ona.

Simptomi preležane korone, umor, nervoza, iscrpljenost, različiti su pa mnogi saznaju da su je preležali tek kada urade test i shvate da imaju antitela.

"Sve zavisi od odgovora organizma, korona se kod nekih zadržava dugo. Mi smo primetili da ljudi koji u startu razviju težu kliničku sliku, teže se izbore ali onda su i gotovi sa borbom. Blaže kliničke slike imaju problem, kod njih ostaje mesecima u organizmu i simptomi se stalno vraćaju", kazala je ona.

vakcina

Tanjug

Foto: Tanjug

Kada je u pitanju vakcina, dr Gnjatović smatra da bi trebalo da imamo više informacija kako ne bismo bili nepoverljivi.

"Ne postoji dovoljno informacija o efikasnosti i bezbednosti, definitivno ohrabruje i uliva nadu činjenica da je trajnost imuniteta velika. Virus ipak sporije mutira u odnosu na virus gripa, pa se očekuje da jedna vakcina pokrije čitavu planetu, bez obzira na sitne mutacije među sojevima", rekla je ona.

Doktorka ističe da je manje slučajeva gripa jer se više štitimo, držimo distancu i nosimo maske.

"Ne mogu da kažem da ga nema, ali jeste smanjen broj slučajeva. U cirkulaciji je i grip, nije svaki kašalj kovid, to se naročito vidi u dečjim kolektivima", rekla je ona.

Na pitanje da li i kad treba da se testiramo dr Gnjatović je rekla da ne bi trebalo otići na PCR dan posle rizičnog kontakta, kako se ne bi dogodio lažno negativan rezultat.

Vatreno oko, korona, test

Tanjug

Foto: Tanjug

"Antigenski testovi su dopuna PCR testiranju, detektuju prisustvo proteina virusa u uzorku brisa, i svi testovi detektuju početak infekcije. Nakon toga se primenjuju serološki, koji utvrđuju antitela na osnovu kojih možete da zaključite fazu infekcije, prisustvo virusa i dalje ili samo postojanje zaštite prema ovom virusu kroz antitela. Višestruki pozitivni ili negativni testovi su pitanje, PCR će biti pozitivan sve dok virusa ima u gornjem respiratornom traktu. Ako ga tu nema, ne znači da je u potpunosti nestao iz tela, virus odlazi i drugde. Ako nemamo simptome, moramo da vodimo računa o poštovanju mera, ne moramo odmah otići na PCR. Ozbiljnije bi trebalo primenjivati preventivu, i onda posle nekog vremena uraditi serološki test na prisustvo antitela", rekla je ona.