BLOG UŽIVO

Vitkof: Tramp čvrsto stoji iza bezbednosnih protokola

Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof izjavio je danas, nakon sastanka "Koalicije voljnih" u Parizu, da američki predsednik Donald Tramp čvrsto stoji iza bezbednosnih protokola.

"Bezbednosne garancije su namenjene da pod a) odvrate bilo kakve dalje napade u Ukrajini i pod b) ako dođe do bilo kakvih napada, treba da brane Ukrajinu. I uradiće oboje. Oni su jaki kao niko ikada ranije, svi ovde su to priznali", rekao je Vitkof na zajedničkoj konferenciji za novinare.

On je naglasio da Tramp "ne odustaje od svojih obaveza" i da će njegova zemlja "biti tu za Ukrajince kako bi im pomogla da dođu do tog konačnog mira", prenosi BBC. Vitkof je naglasio da su SAD spremne da urade sve što je potrebno da bi se postigao mir i da je francuski predsednik Emanuel Makron "neverovatan čovek".

"Mislim da je danas bila veoma, veoma velika prekretnica i zahvaljujem predsedniku Makronu što je ovo sastavio i na celom radu koji su svi ovde uradili iza kulisa da bi ovo ostvarili. To ne znači da ćemo sklopiti mir, ali mir ne bi bio moguć bez napretka koji je danas ovde postignut", istakao je izaslanik američkog predsednika.

Prema njegovim rečima, ako Ukrajina želi da postigne konačan dogovor, mora da zna da je nakon njega bezbedna, da ima, "očigledno, snažan sistem odvraćanja i da postoje stvarne garancije da se ovo neće ponoviti".

Vitkof je najavio da će se, zajedno sa Trampovim zetom Džaredom Kušnerom, večeras ponovo sastati sa ukrajinskom delegacijom i da su "uglavnom završili sa bezbednosnim protokolima". On je dodao da su blizu onoga što opisuje kao "sporazum o prosperitetu" za Kijev.

"Želim da kažem ovo: Ovde smo da posredujemo i pomognemo u mirovnom procesu i spremni smo da učinimo sve što je potrebno da bismo došli do tog mesta. Predsednik Tramp čvrsto i vatreno veruje da ovo ubijanje mora da prestane, da pokolj mora da prestane", zaključio je Vitkof.

Kušner: Sastanak u Parizu veoma važna prekretnica

Savetnik i zet američkog predsednika Donalda Trampa Džared Kušner izjavio je da je sastanak "Koalicije voljnih" održan danas u Parizu veoma važna prekretnica, ali da su potrebne "prave mere zaštite" za mir.

"Mislim da su zaista rešili većinu, ako ne i sva pitanja koja su ostala nerešena po tom pitanju... Mislim da je danas bio veoma, veoma veliki događaj. Ali to ne znači da će mir biti postignut u Ukrajini. Ako Ukrajina želi da postigne konačan dogovor, mora da zna da je nakon njega bezbedna, da ima snažnu zaštitu i da postoje stvarne garancije kako bi se osiguralo da se ovo neće ponoviti", rekao je Kušner na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka u Parizu, prenosi Skaj njuz.

On je podsetio da je na sastanku u Mar-a-Lagu, Trampovom imanju na Floridi, prošlog meseca bilo "opširnih razgovora između Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa o bezbednosnim garancijama".

Javio se Zelenski: Važan trenutak – to nisu samo reči

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je danas da su dokumenti potpisani danas u Parizu signal da su Evropa i cela "Koalicija voljnih" spremni da ozbiljno rade na stvarnoj bezbednosti.

Merc: Zajednički uspeh Evrope, Ukrajine i SAD

Nemački kancelar Fridrih Merc ocenio je da je novi sporazum "zajednički uspeh" Evrope, Ukrajine i SAD.

"Ova nova godina počinje tačno onako kako se stara završila – intenzivnom mirovnom diplomatijom za Ukrajinu. U trouglu Evropljana, Ukrajine i Sjedinjenih Država, nadogradili smo napredak koji smo postigli prošle godine u Berlinu. Ovo je zajednički uspeh", istakao je.

Kako je naveo, SAD i "Koalicija voljnih" imaju "isti strateški cilj".

"Danas smo se fokusirali na doprinos koji bi Evropa i njeni partneri, nakon prekida vatre, mogli dati Ukrajini.Kao koalicija voljnih, preuzećemo svoje odgovornosti", poručio je nemački kancelar.

On je napomenuo da bi Nemačka mogla da obezbedi prisustvo u susednoj Ukrajini nakon godinu dana bilo kakvog budućeg prekida vatre.

"Rekao bih da za sada ništa nije isključeno", dodao je Merc.

Makron: Rasporedićemo 800.000 vojnika

Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da će nastaviti da podržava ukrajinske snage na frontu i rasporediće 800.000 vojnika kako bi osigurao da vojska može da odvrati napade i nastavi sa pripremama kako bi se obezbedila sigurnost nakon prekida vatre.

"Fokusiraćemo se na budući prosperitet Ukrajine sa SAD i ubrzaćemo rad. Nastavićemo da pružamo podršku Ukrajini u svim trenutnim izazovima i civilima koji su stalno meta Rusa", poručio je francuski lider.

Francuska i Velika Britanija šalju trupe u Ukrajinu

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska će nakon primirja u Ukrajini uspostaviti "vojne centre" širom Ukrajine kako bi omogućili raspoređivanje snaga i izgradili bezbedne objekte za smeštaj oružja i vojne opreme za podršku odbrambenim potrebama Ukrajine.

Fon der Lajen: Cilj je da obezbedimo pouzdane bezbednosne garancije za Ukrajinu

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da su se lideri Koalicije voljnih okupili u Parizu sa jasnim ciljem da obezbede pouzdane bezbednosne garancije za Ukrajinu kako bi se sprečio budući ruski napad.

"Naš cilj je jasan: da obezbedimo pouzdane bezbednosne garancije za Ukrajinu", napisala je Fon der Lajen na platformi X.

Ona je navela da se to može postići kroz "snažne ukrajinske oružane snage sposobne da odvrate buduće napade, multinacionalne snage odvraćanja i obavezujuću obavezu podrške Ukrajini u slučaju budućeg napada Rusije".

Prema njenim rečima, pristupanje Ukrajine EU biće i ključna garancija bezbednosti i centralni stub predloga Evropske unije za transformativni prosperitet Ukrajine.

Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, koji je takođe doputovao u Pariz na sastanak lidera Koalicije voljnih, rekao je ranije da će Evropska unija podržavati Ukrajinu na svakom koraku kako bi se osigurao njen suverenitet, bezbednost i prosperitet.

Koalicija voljnih spremna da pomogne Ukrajini

U Parizu se danas održava sastanak Koalicije voljnih na inicijativu francuskog predsednika Emanuela Makrona. Pored predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, sastanku prisustvuju i evoprski lideri, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, kao i visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas.

U Jelisejsku palatu su ranije danas stigli i specijalni izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner.

Ruski vojnici napadnuti u regionu Donjecka

Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je danas da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.

"Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbednosnog okvira za Ukrajinu", rekao je Vitaker za Foks njuz uoči sastanka "Koalicije voljnih" u Parizu.

Američka administracija, dodao je, biće deo ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.

"Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira", rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbedio održiv mir.

Kijev dobija moćne garancije: Novi plan za "obuzdavanje" Rusije

Sjedinjene Američke Države spremne su da podrže multinacionalne snage predvođene Evropom u Ukrajini u slučaju postizanja primirja sa Rusijom, a nacrt takođe predviđa obaveznu podršku Ukrajini u slučaju novog ruskog napada.

Uništen ruski tenk u Donjeckom regionu

Oglasio se Zelenski nakon sastanka sa Makronom

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je u Parizu razgovarao sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Makronom o jačanju ukrajinske odbrane od ruske agresije. Celu vest možete pročitati ovde.

Ukrajina tvrdi da je napala raketni magacin i skladište nafte na ruskoj teritoriji

Ukrajina tvrdi da je izvela napade duboko u ruskoj teritoriji, u kojima su pogođeni skladište nafte u Lipeckoj oblasti Rusije, kao i magacin raketa i municije u Kostromskoj oblasti.

Koalicija voljnih najavila vojne i političke garancije Ukrajini

U nacrtu današnje izjave "Koalicije voljnih" navedeno je da su saveznici koji podržavaju Ukrajinu "spremni da se obavežu na sistem politički i pravno obavezujućih garancija koje će biti aktivirane čim primirje stupi na snagu", a da garancije mogu da uključuju upotrebu vojske, obaveštajnu i logističku podršku, kao i diplomatske incijative pa i usvajanje novih sankcija.

Evropski saveznici bi se, prenosi Rojters, obavezali na "politički i pravno obavezujuće" garancije zaštite Ukrajine "u slučaju budućeg oružanog napada Rusije radi obnavljanja mira", navodi se u nacrtu izjave Koalicije voljnih.

"Ove obaveze mogu da uključuju upotrebu vojnih kapaciteta, obaveštajne i logističke podrške, diplomatske inicijative i usvajanje dodatnih sankcija", navodi se u nacrtu.

Izjava se danas predlaže na samitu u Jelisejskoj palati i još uvek treba da bude odobrena. 

Tanjug

Zelenski stigao u Pariz

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je stigao u Pariz, gde će učestvovati na sastanku "Koalicije voljnih", saopštio je portparol ukrajinskog predsednika.

U Jelisejsku palatu su stigli i specijalni izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner, prenosi Rojters.

Očekuje se da će sastanak Koalicije voljnih biti posvećen doprinosima zemalja multinacionalnim snagama za Ukrajinu, u slučaju prekida vatre, u koordinaciji sa Ukrajinom i uz podršku SAD, preneo je Ukrinform.

Zelenski će prema rečima njegovog portparola, imati odvojeni sastanak sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom, a zatim i njihov zajednički sastanak sa Vitkofom i Kušnerom.

Ruski gubici u Pokrovsku u proteklih sedam dana

Brifing ruskog Ministarstva odbrane

Ruska sredstva protivvazdušne odbrane su tokom protekla 24 sata oborila 360 bespilotnih letelica avionskog tipa, dve avio-bombe i dva projektila sistema HIMARS ukrajinskih oružanih snaga, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.

Kako navodi MO RF, Oružane snage Rusije su pogodile mesta skladištenja dalekometnih bespilotnih letelica, kao i punktove privremene dislokacije ukrajinskih jedinica.

Prema podacima resornog ministarstva, jedinice Oružanih snaga Ukrajine su tokom jednog dana u zoni specijalne vojne operacije izgubile oko 1.290 vojnika.

Ukrajinski dronovi napali naftne objekte u više ruskih regiona

Ukrajinski dronovi napali naftne objekte u više ruskih regiona i stambenu zgradu u Tveru, saopštili zvaničnici.

Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći napade na više ruskih regiona 6. januara, pri čemu su zabeležene eksplozije i požari na više lokacija, prema navodima ruskih Telegram kanala.

U Tveru su regionalne vlasti saopštile da je fragment drona tokom napada pogodio višespratnu stambenu zgradu u centru grada, pri čemu je jedna osoba poginula, dve su povređene, a izbio je i požar.

U Harkovu oštećen energetski objekat

U Harkovu je nakon eksplozija oštećen objekat kritične infrastrukture, izjavio je načelnik lokalne vojne administracije Oleg Sinegubov.

Rano ujutru ukrajinski mediji su takođe izvestili o eksploziji u Sumiju.

Tokom noći vazdušna uzbuna proglašena je u Kijevu, Harkovskoj, Kijevskoj, Černigovskoj, Sumskoj, Poltavskoj, Čerkaskoj, Kirovogradskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.

Kao odgovor na napade Oružanih snaga Ukrajine na civilnu infrastrukturu, vojska izvodi udare visokopreciznim oružjem iz vazduha, sa mora i sa kopna, kao i dronovima, isključivo po vojnim objektima i preduzećima ukrajinske vojne industrije.

Orban: Ukrajinski zakon o budžetu od 800 milijardi dolara "astronomski"

Mađarski premijer Viktor Orban kritikovao je novi zakon Ukrajine kojim se traži 800 milijardi dolara za narednu deceniju, nazivajući iznos "astronomskim".

Orban je na Fejsbuku istakao da je suma gotovo četiri puta veća od godišnjeg BDP-a Mađarske, preneo je MTI.

Prema njegovim rečima, visoka suma objašnjava zašto je Brisel bio "brz" u odmrzavanju zamrznute ruske imovine i zašto planira restrukturiranje sledećeg budžeta EU.

Takođe je naveo da su čak i u Mađarskoj poslanici opozicione Tise stranke glasali za finansijsku podršku Ukrajini, što je opisao kao "cenu imuniteta i podrške iz Brisela".

Tanjug

Gusev: Oborena bespilotna letelica pala na železničku prugu u Voronješkoj oblasti

U Voronješkoj oblasti, oboreni ukrajinski dron srušio se na železničke pruge, što je izazvalo kašnjenja vozova, objavio je gubernator Aleksandar Gusev.

"Zbog pada oborenog drona na železničke pruge, nekoliko vozova je kasnilo", napisao je Gusev na Telegramu.

Prema njegovim rečima, usled incidenta nije bilo civilnih žrtava. Štaviše, trenutno su u toku radovi na obnavljanju saobraćaja na prugama.

Gusev je takođe dodao da je ukrajinski napad prouzrokovao manju štetu na infrastrukturi.

(Izvestija)

Koliko bi Evropu koštao "zid od dronova" prema Rusiji

Rat u Ukrajini je pokazao da skupo tradicionalno oružje poput tenkova, topova i raketa može biti uništeno dronovima, koji koštaju samo delić njihove cene. Zato Evropska unija razvija projekat "zida od dronova" koji bi zaštitio granicu sa Rusijom dugu 2.700 kilometara. 

Rojters procenjuje približne troškove koje bi EU morala da snosi u tu svrhu.

Akustični senzori "Sky Fortress", koji se efikasno koriste u Ukrajini za praćenje karakterističnog zviždanja ruskih dronova, koštaju samo oko 1.000 dolara po komadu. Međutim, otkrivanje niskoletećih "šaheda" zahteva radarske sisteme koji se razlikuju od onih koji se trenutno koriste za suprotstavljanje balističkim raketama.

Izvori iz odbrambene industrije rekli su za Breakingviews da bi svaki od ovih sistema mogao koštati stotine hiljada dolara.

Konsultantska firma "Alpine Eagle" procenjuje da će Evropi biti potrebno 200 takvih sistema, odnosno po jedan na svakih 10 milja duž njene istočne granice. Sa 500.000 dolara po sistemu, ukupni troškovi bi iznosili 100 miliona dolara .

Štaviše, identifikacija dronova koji se približavaju u bilo kom vremenu zahteva takozvane elektrooptičke/infracrvene senzore – svaki košta desetine hiljada dolara.

Centar za strateške i međunarodne studije procenjuje da bi za pokrivanje teritorije Poljske moglo biti potrebno 400 takvih senzora. Neophodno je ometati ruske elektromagnetne signale koji daljinski kontrolišu dronove: sistem "Atlas", koji proizvodi ukrajinska kompanija "Kvertus", košta 140 miliona dolara.

Jeftini presretači imaju domet od samo nekoliko kilometara. Evropi je takođe potreban veliki broj izviđačkih i dugometnih aviona. Ovo, zajedno sa pratećim troškovima osoblja za upravljanje celom ovom opremom, značajno će povećati troškove. Na primer, dugometni presretač "Roadrunner" američke grupe "Anduril" košta nekoliko stotina hiljada dolara po jedinici.

Korišćenje "mamaca"

Polazna tačka za evropske vlade i vojske bila bi da daju prioritet lokacijama za raspoređivanje senzora za dronove i presretača. Ukrajina je, na primer, koncentrisala svoje glavne odbrambene snage oko Kijeva. Evropski lideri bi mogli da slede taj primer i minimiziraju sopstvene troškove fokusirajući se na velike gradove, transportnu i energetsku infrastrukturu.

Malo obmane bi takođe moglo da pomogne. Vojni izvori su rekli za Breakingviews da je jedan od najboljih načina da se "zid od dronova" učini isplativim korišćenje mamaca. Evropa i NATO bi mogli da rasporede opremu za presretanje dronova u hiljadama mobilnih kontejnera za prevoz duž istočnog krila. Samo neki od njih bi zapravo sadržali oružje, ali Moskva bi možda morala da se ponaša kao da svi ili većina kontejnera sadrži opremu.

Poslednji deo slagalice koji nedostaje je odvraćanje. Države koje se graniče sa Rusijom moraju pokazati svoju spremnost i sposobnost da na vatru odgovore vatrom. Gomilanje krstarećih raketa poput "taurusa" kompanije MBDA moglo bi da reši ovaj problem, čak i ako se vlade nadaju da ih nikada neće upotrebiti.

(Reuters, Unijan)

Blumberg: Američke trupe u Ukrajini tema skupa u Parizu

Evropski lideri i američki zvaničnici nastoje da finalizuju bezbednosti sporazum koji uključuje mogućnost prisustva američkih trupa na ukrajinskom tlu kako bi se osigurala održivost bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Prema Blumberu izvori kažu da će se razgovori u Parizu u utorak fokusirati na to kako integrisati opcije koje je nedavno predložio Vašington sa planovima koje je razvila Koalicija voljnih.

Domaćin sastanka biće francuski predsednik Emanuel Makron. Sjedinjene Države će predstavljati izaslanici predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner. Prisustvovaće i britanski premijer Kir Starmer, drugi evropski lideri, generalni sekretar NATO-a Mark Rute i vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi Aleksus Grinkevič.

Još uvek nije jasno kakvu će ulogu igrati američke trupe i gde će biti raspoređene u slučaju mirovnog sporazuma sa Rusijom. Evropske zemlje su razgovarale o raspoređivanju multinacionalnih „snaga podrške“ u kojima će ukrajinska vojska predvoditi odbranu na prvoj liniji fronta.

"SAD su takođe spremne da pomognu u praćenju primirja, uključujući i pružanje obaveštajnih informacija, rekli su izvori. Dronovi i sateliti će biti korišćeni za otkrivanje kršenja."

(Bloomberg, Unian)

Ruski napadi na tri regiona, ubijene tri osobe, ranjeno sedam

U proteklih 24 sata, tri osobe su poginule, a sedam je povređeno u ruskom granatiranju u Hersonskoj, Zaporoškoj i Donjeckoj oblasti, saopštile su lokalne vlasti.

U Hersonskoj oblasti jedna osoba je poginula, a sedam drugih, uključujući dete, je povređeno usled napada dronova, iz vazduha i artiljerije.

Više od dvadeset naselja je bilo pod vatrom, uključujući Antonivku, Sadovo, Molodižnje, Pridnjeprovske, Bilozerku i Herson.

Ruske snage su oštetili tri solitera, dve privatne kuće, benzinsku pumpu i upravnu zgradu. Dvanaest ljudi je takođe evakuisano iz oslobođenih zajednica u regionu.

U Zaporožju, ruske trupe su izvele 856 udara na 29 naselja. U napadu na Zaporožje je poginuo muškarac. Rusi su koristili avione, dronove, višecevne raketne sisteme i artiljeriju.

Bilo je 30 izveštaja o šteti na kućama i automobilima, navele su vlasti tih oblasti.

(Ukrajinska pravda)

Ukrajina neutralisala većinu ruskih dronova

Snage protivvazdušne odbrane neutralisale su 53 od 61 drona koje su Rusi lansirali na Ukrajinu, saopštilo je Vazduhoplovstvo te države.

(Ukrinform)

Ruske snage oborile 129 ukrajinskih dronova, dve osobe povređene

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su tokom noći 129 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

"Između 23 časova po moskovskom vremenu 5. januara i 7 časova po moskovskom vremenu 6. januara, sistemi protivvazdušne odbrane presreli su i uništili 129 ukrajinskih bespilotnih letelica", navodi se u saopštenju. 

U međuvremenu, gubernator Brjanske oblasti Alekdandr Bogomaz izjavio je da su dva vozača poljoprivrednog preduzeća povređena u napadu dronom samoubice na automobil i kamion za prevoz stočne hrane u Sevskom okrugu Brjanske oblasti.

"Ukrajinski teroristi su koristili dronove kamikaze da napadnu selo Podlesnje Novoselki u Sevskom okrugu. Kao rezultat terorističkog napada na putnički automobil i kamion za stočnu hranu koji pripadaju poljoprivrednom gazdinstvu 'Miratorg', dva vozača poljoprivrednog preduzeća su, nažalost, povređena šrapnelima", napisao je Bogomaz na svom Telegram kanalu.

Tanjug

Vitkof i Kušner u delegaciji SAD na pregovorima o Ukrajini u Parizu

Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i Trampov zet i preduzetnik Džared Kušner predstavljaće Sjedinjene Američke Države na pregovorima o Ukrajini u Parizu koji su zakazani za danas, rekao je predstavnik Bele kuće za Rojters.

Ukrajina će, zajedno sa partnerima iz "Koalicije voljnih", finalizovati dokument o bezbednosnim garancijama tokom sastanka u Parizu koji se održava na poziv francuskog predsednika Emanuela Makrona, preneo je Ukrinform.

Taj dokument će postati osnova za dalje pregovore sa Trampom. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute i predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen učestvovaće na sastanku "Koalicije voljnih" u Parizu.

Tanjug