Sve je počelo jednom porukom na Telegramu. Ukrajinac Vasilij Kovač (63), koji više od tri decenije živi u Letoniji, tvrdi da je samo pristao da poznaniku učini uslugu i preveze paket iz Rige u Vilnjus.
Nekoliko meseci kasnije našao se u pritvoru, pod sumnjom da je učestvovao u pripremi terorističkih napada povezanih sa ruskom vojnom obaveštajnom službom.
Prema istraživanju međunarodne novinarske mreže, u kojem je učestvovao Politico, slučaj otkriva način funkcionisanja takozvanih „potrošnih agenata“, odnosno osoba koje obavljaju pojedinačne zadatke, ponekad ne znajući ko stoji iza čitave operacije.
Paketi izazvali požare, avionska katastrofa izbegnuta
Jedan od najopasnijih incidenata dogodio se 20. jula 2024. godine na aerodromu u Lajpcigu, kada se zapalio paket namenjen teretnom avionu kompanije DHL.
Požar je zahvatio kontejner sa pošiljkama, a istražitelji smatraju da je ozbiljna avionska nesreća možda izbegnuta zahvaljujući kašnjenju leta.
Dva dana kasnije sličan paket zapalio se u skladištu u Birmingemu, dok je još jedna pošiljka izazvala požar u kamionu nedaleko od Varšave.
Prema istrazi, zapaljive naprave bile su sakrivene u predmetima za svakodnevnu upotrebu koji su slati međunarodnim kurirskim službama.
Jedna poruka na Telegramu promenila mu život
Kovač tvrdi da ga je u junu 2024. godine poznanik zamolio da preveze paket, uz objašnjenje da se prvobitni kurir razboleo.
Kontakt je uspostavljen preko Andreja Baburova, bivšeg komandanta ruske podmornice i kuma Kovačevog sina.
Kovač je preuzeo pošiljku i prevezao je u Litvaniju, gde ju je, prema sopstvenom iskazu, ostavio u otključanom automobilu.
Tvrdi da nije znao šta se nalazi u paketu i da za uslugu nije dobio novac.
Nekoliko nedelja kasnije ponovo je zamoljen da preveze robu. Istražitelji sumnjaju da je upravo taj transport bio deo šire operacije sabotaža.
Mreža ljudi koji ne znaju za koga rade
Prema litvanskim istražiteljima, ruska obaveštajna služba sve češće koristi posrednike kojima se preko interneta nude novac i različiti poslovi.
Pojedinci dobijaju zadatke da fotografišu objekte, prevoze robu ili preuzimaju pakete, bez uvida u celokupnu operaciju.
Takav sistem, prema navodima bezbednosnih službi, omogućava organizatorima da ostanu udaljeni od neposrednih izvršilaca.
Istražitelji su analizirali približno 8.000 stranica dokumentacije, dok se protiv desetorice osumnjičenih vode postupci u Litvaniji i Poljskoj.
Svi optuženi negiraju da su svesno učestvovali u operacijama ruske obaveštajne službe.
Novi incidenti i tokom 2026. godine
Prema istraživanju Politica, slični incidenti zabeleženi su i tokom ove godine.
U avgustu su eksplozivne bespilotne letelice izazvale incidente na aerodromu Lajpcig/Hale, dok su u drugim evropskim državama registrovani požari u blizini vojno-industrijskih objekata i napadi na komunikacionu infrastrukturu.
Istražitelji sumnjaju da je deo tih događaja povezan sa ruskom obaveštajnom službom, ali nisu svi slučajevi pravosnažno razjašnjeni.
„I ja želim da znam kako sam završio ovde“
Kovač, koji se nalazi u pritvoru u Litvaniji, odbacuje optužbe i tvrdi da je iskorišćen.
„I ja želim da znam kako sam završio ovde“, rekao je novinarima Politica.
Njegova ćerka Viola Lisija ispričala je da je hapšenje teško pogodilo porodicu, posebno njegovog sedmogodišnjeg unuka.
Dečaku još nije rekla da mu je deda u zatvoru. Umesto toga, govori mu da je otplovio na dugo putovanje oko sveta.
Suđenje je u toku, a ruska vojna obaveštajna služba nije odgovorila na pitanja novinara.
Izvor: Nova.rs / Politico
Komentari (0)