Ove modifikacije, koje uključuju optičke i radarske glave za samonavođenje, navodno su korišćene u nedavnim napadima na važne mostove u glavnom gradu Ukrajine. Ovaj razvoj događaja mogao bi da oteža napore Ukrajine da zaštiti ključne transportne veze, posebno s obzirom na to da ruske snage sve češće gađaju infrastrukturu duž reke Dnjepar, očigledno u cilju ometanja komunikacije između istočnih i zapadnih regiona zemlje.
Nove optičke i radarske glave za samonavođenje, postavljene na bojeve glave raketa, omogućavaju skeniranje terena tokom završne faze leta i prilagođavanje putanje neposredno pre udara. Savetnik ukrajinskog predsednika, Serhij Beskrestnov, naveo je da se verovatno koriste sistemi poput optičkog korelacionog tragača 9E436 i aktivne radarske glave za samonavođenje 9B918. On tvrdi da ovi sistemi omogućavaju udare sa preciznošću merenom u metrima, uprkos intenzivnim dejstvima elektronskog ratovanja koja ometaju satelitsku navigaciju širom Ukrajine. Dok konvencionalni inercijalni navigacioni sistemi mogu akumulirati greške tokom leta, a satelitska navigacija može biti ometena elektronskim ratovanjem, optički korelacioni sistemi porede slike terena sa referentnim podacima, a aktivni radarski tragači mogu detektovati i pratiti karakteristike ciljnog područja nezavisno od satelitske navigacije.
Ova unapređenja su postala poznata u trenutku kada su ruski napadi na mostove u glavnom gradu Ukrajine postali učestaliji. Krajem oktobra, ruske rakete pogodile su „Južni most” (Pivdenji), oštetivši kolovoz. Tokom noći između 6. i 7. novembra, „Severni most” (Pivnični) takođe je bio meta napada balističkim raketama. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je na ovaj prelaz ispaljeno šest raketa, od kojih su četiri pogodile cilj. Iako napadi nisu uništili mostove, izazvali su ozbiljne poremećaje u saobraćaju i javnom prevozu koji povezuju dve strane glavnog grada.
Gađanje ovih prelaza deo je šire strategije usmerene na ometanje transportne infrastrukture Ukrajine. Dnjepar deli glavni grad i nastavlja tok ka jugu kroz zemlju, zbog čega su njegovi mostovi od značaja kako za kretanje civila, tako i za vojnu logistiku. Onemogućavanje prelaza moglo bi da oteža transport trupa, municije, goriva i opreme između različitih regiona, dok bi civilni saobraćaj bilo prinuđeno da se preusmeri na manji broj dostupnih pravaca. Rusija je prethodno koristila jurišne dronove na mlazni pogon za napade na glavne mostove u gradu, a kasnije je sve češće primenjivala balističke rakete protiv većih objekata. Mogućnost postizanja preciznijih pogodaka mogla bi da učini ponovljene napade efikasnijim u oštećivanju kolovoznih površina i ometanju saobraćaja, čak i u slučajevima kada sami mostovi ostanu strukturno neoštećeni.
Komentari (0)