Ruski lider poručio je da Moskva kategorički odbacuje takvu politiku, uključujući upotrebu sankcija i vojnog pritiska, i najavio nastavak podrške državama koje nastoje da očuvaju svoju nezavisnost.

Putin je ove poruke uputio učesnicima Generalne skupštine međunarodnog pokreta „Za slobodu nacija“, koji okuplja predstavnike država i političkih organizacija koje se protive savremenim oblicima neokolonijalizma.

U pozdravnom telegramu, objavljenom na zvaničnom sajtu Kremlja, ruski predsednik ocenio je da su nekadašnje kolonijalne sile promenile način delovanja, ali da nisu odustale od pokušaja da zadrže uticaj nad državama koje su u prošlosti bile pod njihovom vlašću.

- Bivše metropole, koje su svojevremeno bile prinuđene da odustanu od neposrednog ugnjetavanja naroda Azije, Afrike i Latinske Amerike, i dalje pokušavaju da zadrže kontrolu nad privredama zemalja ovih regiona, da se mešaju u njihove unutrašnje poslove i utiču na njihovu spoljnu politiku - istakao je Putin.

Putin: Rusija odbacuje pritiske silom i sankcijama

Ruski predsednik posebno je kritikovao politiku ekonomskih i političkih pritisaka, koju Moskva smatra jednim od glavnih instrumenata savremenog neokolonijalizma.

Prema njegovim rečima, države koje su nekada upravljale velikim kolonijalnim posedima danas pokušavaju da očuvaju svoj položaj drugačijim sredstvima, prvenstveno kroz ekonomsku zavisnost i uticaj na političke odluke drugih zemalja.

Putin je naglasio da se Rusija protivi takvoj praksi i podržava pravo država da samostalno određuju svoju unutrašnju i spoljnu politiku.

- Rusija kategorički odbacuje i osuđuje sve oblike i manifestacije neokolonijalizma, uključujući pritiske silom i sankcijama, i svestrano podržava težnje zemalja svetske većine ka jačanju suvereniteta i nezavisnosti - navodi se u poruci ruskog predsednika.

On je istakao da međunarodna saradnja mora da bude zasnovana na opštepriznatim pravnim normama, međusobnom poštovanju legitimnih interesa država i obostranoj koristi.

Time je ponovio jedno od osnovnih spoljnopolitičkih stanovišta Moskve, koja se protivi jednostranim sankcijama i insistira na većoj ulozi država koje ne pripadaju zapadnom političkom bloku.

Zapadne sile prepreka stvaranju novog svetskog poretka

Putin je ocenio da međunarodni odnosi prolaze kroz velike promene i da sve više država zahteva drugačiju raspodelu političkog i ekonomskog uticaja u svetu.

Prema njegovom mišljenju, postojeći međunarodni sistem više ne odgovara odnosu snaga, zbog čega raste broj zemalja koje podržavaju multipolarni svetski poredak.

- Savremeni svet prolazi kroz veoma ozbiljne promene. Sve veći broj zemalja zalaže se za izgradnju pravednog i demokratskog sistema međunarodnih odnosa, zasnovanog na principima multipolarnosti i istinske ravnopravnosti. Ozbiljnu prepreku ostvarenju ovog cilja i dalje predstavljaju neokolonijalne ambicije pojedinih zapadnih država - zaključio je Putin.

Ruski predsednik smatra da bi države Azije, Afrike i Latinske Amerike morale da imaju znatno veću ulogu u donošenju međunarodnih odluka, posebno kada je reč o ekonomiji, bezbednosti i rešavanju političkih kriza.

Moskva već godinama nastoji da produbi saradnju sa ovim regionima, koristeći bilateralne sporazume, međunarodne organizacije i inicijative za jačanje ekonomskih veza.

Jedno od najvažnijih područja takve saradnje predstavlja Afrika, gde Rusija razvija političke, trgovinske i bezbednosne odnose sa brojnim državama.

Moskva okuplja države koje se protive dominaciji Zapada

Pokret „Za slobodu nacija“ osnovan je na inicijativu vladajuće ruske stranke Jedinstvena Rusija, a prvi međunarodni forum održan je u Moskvi u februaru 2024. godine.

Na tom skupu učestvovalo je više od 400 predstavnika političkih organizacija i drugih delegacija iz više od 50 država Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope.

Jedan od ciljeva inicijative jeste zajedničko suprotstavljanje ekonomskim sankcijama, političkom mešanju u unutrašnje poslove država i drugim postupcima koje učesnici pokreta smatraju savremenim oblicima kolonijalne zavisnosti.

U okviru pokreta razmatrana su i pitanja ekonomskog razvoja bivših kolonija, posledica istorijske eksploatacije i mogućnosti da se u međunarodnom pravu preciznije odrede savremeni oblici neokolonijalizma.

Predsednik Jedinstvene Rusije Dmitrij Medvedev ranije je predložio da stručnjaci iz zemalja koje učestvuju u pokretu razviju zajedničke pravne definicije kolonijalizma i neokolonijalizma, kako bi one mogle da se koriste u međunarodnim institucijama.

Na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini, održanoj 16. novembra u Moskvi, Putinovu poruku učesnicima pročitao je sekretar Generalnog saveta Jedinstvene Rusije Vladimir Jakušev.

Ruski predsednik izrazio je uverenje da će zajednički rad učesnika doprineti jačanju principa pravde, ravnopravnosti i dobrosusedskih odnosa među državama.