Najvažnije
- Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je da je pogođen aerodrom Ahtubinsk u Astrahanjskoj oblasti i luka za dronove Cimbulova u Orlovskoj oblasti Rusije.
- Ukrenegro je saopštio da su ruske snage pogodile energetski objekat, zbog čega su uvedena vanredna isključenja struje u Zaporoškoj i Dnjepropetrovskoj oblasti. Šestoro ljudi je povređeno u ruskom napadu na Čornomorsk, u Odeskoj oblasti. Oštećeni su energetski i objekti civilne infrastrukture.
- Rumunski ministar odbrane Štefan Radu Oprea saopštio je da su dronovi pogodili tri komercijalna broda blizu ušća Dunava u Rumuniji, nakon čega su izbili požari.
- Najavio je da će predstaviti bezbednosnu situaciju u Crnom moru na sastanku ministara odbrane NATO-a koji će biti održan u utorak i sredu u Briselu.
- Predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da, prema obaveštajnim izvorima, Rusija sprema nove balističke udare na Ukrajinu. Ocenjuje da će sastanak u Ramštajnu ove sedmice biti produktivan i da će biti snažan signal Rusiji da Ukrajina neće biti ostavljena bez podrške.
- Kremlj je saopštio da će rešenje o Ukrajini biti povezano s novom bezbednosnom arhitekturom u Evropi.
- "To su dve neodvojive stvari i nijedna ne može postojati bez druge. Razgovor o tom pitanju s Evropljanima bio bi uzaludan ako oni ne žele mir", rekao je portparol Dmitrij Peskov.
- Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas najavila je da će ministri spoljnih poslova EU danas odobriti nove sankcije protiv Rusije.
- Estonija će zatvoriti sve granične prelaze s Rusijom od 1. decembra nakon pokušaja paljevine zgrade odbrambene industrije "Threod Systems" koja se nalazi u Vimsiju, najavio je premijer te države Kristen Mihal.
- Prema njegovim rečima, u noći 14. novembra izvršen je pokušaj sabotaže, koji je organizovala ruska vojna obaveštajna služba.
Uživo
Lantratova: U pripremi velika razmena zarobljenika između Rusije i Ukrajine
Ruska komesarka za ljudska prava Jana Lantratova izjavila je danas da se priprema velika razmena zatvorenika između Rusije i Ukrajine i napomenula da održava redovan kontakt sa ukrajinskim ombudsmanom Dmitrijem Lubinecom.
„U redovnom smo kontaktu sa Dmitrijem Valerijevičem Lubinecom. Pripremamo veliku razmenu“, rekla je Lantratova novinarima, prenosi agencija RIA Novosti.
Dvodnevni pregovori delegacija Rusije, SAD i Ukrajine održani su u Abu Dabiju iza zatvorenih vrata 10. i 11. novembra, a strane su se tada dogovorile o novoj velikoj razmeni zatvorenika između Rusije i Ukrajine.
Lubinec je u subotu rekao da će u okviru naredne razmene zarobljenika između Ukrajine i Rusije, koja bi trebalo da bude najveća od početka rata, biti oslobođeno najmanje 1.000 ukrajinskih državljana.
Lubinec je u objavi na Telegramu naveo da je nakon zvanične najave velike razmene telefonom razgovarao sa ruskom ombudsmankom Janom Lantratovom.
Prema njegovim rečima, ruska strana potvrdila je da je broj od najmanje 1.000 oslobođenih osoba dogovoren kao polazna osnova, uz mogućnost da konačan broj bude i veći, prenosi RBK Ukrajina.
"Ako dođemo do 1.500, biće 1.500. Ako bude 1.200, biće 1.200", rekao je Lubinec, ističući da je cilj da se broj oslobođenih poveća koliko god je moguće.
On je dodao da je predložio da razmenom budu obuhvaćeni ne samo ratni zarobljenici već i civili, na šta je, kako je naveo, ruska strana odgovorila da je spremna da razmotri takav zahtev.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je u petak da se priprema najveća razmena zarobljenika između dve zemlje od početka sukoba, a ranije je pominjao mogućnost razmene po formuli "1.000 za 1.000" ili "1.500 za 1.500".
U pripremu razmene uključene su i SAD, a u procesu učestvuju specijalni izaslanici američkog predsednika Stiv Vitkof i Džared Kušner.
U napadima ukrajinskih dronova na ruske regione povređeno šest osoba
U napadima ukrajinskih dronova na ruske regione, Rostovsku oblast i Krasnodarski kraj povređeno je šest osoba, među kojima i jedno dete, dok su požari izbili na četiri industrijska objekta u gradu Azovu i u jednom industrijskom postrojenju u naselju Iljski, saopštile su danas lokalne vlasti.
Guverner Rostovske oblasti Jurij Sljusar naveo je da su u napadu dronovima u Azovu izbili požari na četiri industrijska objekta, a da su tri osobe povređene i hospitalizovane.
U Miljerovskom okrugu, u naselju Rogalik, zbog pada ostataka bespilotne letelice oštećene su tri privatne kuće i gasovod. U Severskom okrugu Krasnodarskog kraja tri osobe su povređene usled pada ostataka drona, saopštio je regionalni operativni štab.
Prema navodima regionalnih vlasti, požar je izbio i u industrijskom postrojenju u naselju Iljski, nakon što su na objekat pali ostaci drona.
Rojters navodi da se u tom području nalazi rafinerija nafte Iljski, projektovanog kapaciteta većeg od šest miliona tona nafte godišnje, ali nije potvrđeno da li je upravo ona zahvaćena požarom.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da je od večeri 15. novembra prema moskovskom regionu letelo oko 600 bespilotnih letelica, prenosi agencija RIA Novosti. Većina dronova uništena je na udaljenim prilazima regionu, dok je 191 bespilotna letelica oborena na prilazu ruskoj prestonici.
Ruske vlasti saopštile su da je tokom noći oboreno ukupno 1.336 dronova.
Ukrajinske snage napale Krimski most
Ukrajinske snage napale su Krimski most, koji povezuje poluostrvo Krim sa Rusijom, zbog čega je saobraćaj na mostu obustavljen i očekuje se da će ograničenje trajati do sredine dana, saopštio je danas ruski lider Krima Sergej Aksjonov.
"Neprijatelj je izveo napad na Krimski most. Zbog toga će saobraćaj biti ograničen okvirno do sredine dana", napisao je Aksjonov na društvenoj mreži Maks.
On je naveo da su sve neophodne službe angažovane na otklanjanju posledica napada, kao i da je u Kerču formiran operativni štab. Aksjonov je istakao da lično prati situaciju i pozvao građane da informacije o događaju prate isključivo preko zvaničnih izvora. Prema podacima objavljenim na Telegram kanalu koji pruža operativne informacije o stanju na Krimskom mostu, saobraćaj je obustavljen oko dva sata ujutru po moskovskom vremenu.
Ultimatum Rusije
Tokom mirovnih pregovora koji su prošle nedelje održani uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Rusija se vratila na zahteve koji bi prekrojili bezbednosnu arhitekturu Evrope, a koji uključuju i to da zemlje koje su pristupile NATO-u nakon 1997. godine, uključujući Poljsku, Mađarsku, Češku i tri baltičke države, više ne bi mogle da na svojoj teritoriji drže strane trupe ili naoružanje, navodi "Vašington post" (WP).
Prema pisanju vašingtonskog lista, koji se poziva na pregovaračke tačke Rusije u koji je, kako tvrdi, imao uvid, suštinski je reč o ultimatumima Kremlja NATO-u i SAD-u s kraja 2021. i početka 2022, odnosno neposredno pred početak ruskih napada na Ukrajinu.
Komentari (0)