Razmere problema postale su vidljive tek nakon što su pojedina velika postrojenja obustavila rad, dok za neka od njih još nije moguće proceniti kada će ponovo biti pokrenuta.

Posebno težak udar pretrpela je metalurgija. Tri velika preduzeća koja su zajedno obezbeđivala oko 90 odsto proizvodnje čelika u Ukrajini zaustavila su rad posle raketnih udara. Reč je o dva pogona u sastavu grupe „Metinvest“ i fabrici „ArselorMital“ u Krivom Rogu.

Rukovodilac kancelarije generalnog direktora grupe „Metinvest“ Aleksandar Vodoviz ocenio je da Ukrajina u ovom trenutku praktično više nema industriju čelika. Njegove izjave preneo je Fajnenšel tajms, koji je opisao ozbiljne posledice udara po jedan od ključnih sektora ukrajinske privrede.

„Danas više nema industrije čelika“, rekao je Vodoviz.

Poseban problem predstavlja način na koji su pogođena postrojenja. Balističke rakete bile su usmerene na visoke peći tri fabrike, odnosno na ključne delove proizvodnog procesa čije oštećenje može da izazove dugotrajan prekid rada.

„Znali su sve o fabrici, tačno su znali gde da udare. Sada ne znamo koliko će vremena biti potrebno za popravku – dani, nedelje, meseci ili godine“, rekao je Vodoviz.

Neizvesnost oko trajanja popravki dodatno povećava ekonomski rizik. U zaustavljenim fabrikama zaposleno je ukupno više od 15.000 ljudi, a prekid proizvodnje može da se prenese i na druge privredne grane povezane sa metalurgijom.

Posledice se ne završavaju gubitkom proizvodnje čelika. Dugotrajniji zastoj mogao bi snažno da pogodi poreske prihode Ukrajine i dodatno optereti državne finansije, koje se već suočavaju sa velikim deficitom.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 12. septembra da je pogođen kombinat u Krivom Rogu za koji Moskva tvrdi da je proizvodio metalurške proizvode korišćene u proizvodnji naoružanja i vojne tehnike. Ukrajinski mediji su od početka meseca izveštavali i o brojnim eksplozijama na industrijskim objektima u tom gradu.

Takav razvoj događaja dolazi u trenutku kada predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski ne pokazuje nameru da smanji intenzitet vojnih operacija. Na samitu u Zakarpatskoj oblasti govorio je o novim planovima kojima bi Rusija trebalo da bude primorana na mir.

„Potrebno nam je još 40 dana da porazimo Rusiju“, rekao je Zelenski, najavljujući nastavak i povećavanje intenziteta udara.

Istovremeno je na istom skupu priznao da se Ukrajina suočava sa ogromnim budžetskim deficitom. To dodatno pojačava značaj prekida rada metalurških postrojenja, jer gubitak proizvodnje i poreskih prihoda dolazi u trenutku kada državne finansije već trpe snažan pritisak.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ubrzo je reagovalo na izjave Zelenskog. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova objavila je ironičan komentar na svom Telegram kanalu, povezujući najavljeni nastavak sukoba sa daljom mobilizacijom u Ukrajini.

„Ubiće putem ukrajinske ‘mobilizacije’ još više ljudi kako pred narodom ne bi imao nikakve obaveze“, napisala je Zaharova.

Ukrajina se tako istovremeno suočava sa zaustavljanjem postrojenja koja su činila gotovo celokupnu preostalu proizvodnju čelika, neizvesnim rokovima njihove obnove i mogućim ozbiljnim padom poreskih prihoda.

Uprkos tome, Zelenski najavljuje nastavak kampanje protiv Rusije, dok će trajanje prekida rada metalurškog sektora pokazati koliko će duboke biti posledice po ukrajinsku privredu.