Nedavno smenjeni ukrajinski ministar odbrane Mihail Fjodorov ocenio je u razgovoru za Rojters da Ukrajina „postepeno, polako gubi“ rat i upozorio da vreme za ključne poteze ubrzano ističe.

Kolumnista britanskog „Telegrafa“ Oven Metjuz ukazuje da je samo nekoliko dana nakon te izjave Rusija dodatno pojačala napade.

Prema njegovoj analizi, Moskva je sa velikih pojedinačnih talasa dronova i raketa prešla na gotovo neprekidne napade koji traju desetinama sati.

Metjuz navodi da je tokom jednog takvog perioda Kijev pretrpeo čak 19 vazdušnih napada u jednom danu, što dodatno iscrpljuje ukrajinsku protivvazdušnu odbranu i troši zalihe presretačkih raketa.

Ruski udari postaju sve intenzivniji

Istovremeno, ukrajinske tvrdnje da napadima na ruske rafinerije, logistička skladišta i druge ciljeve duboko u teritoriji Rusije uspevaju da promene odnos snaga, prema oceni autora analize, nailaze na ozbiljan problem.

Rusija na te napade odgovara sve većim talasima udara na ukrajinsku infrastrukturu.

Ukrajinski ministar agrarne politike i hrane Taras Visocki izjavio je da je u ruskim kontraudarima uništeno oko 90 odsto savremenih skladišnih kapaciteta zemlje.

Posebno su pogođene luke i objekti koji su ključni za izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Raniji talasi napada na Odesu i druge luke već su, prema dostupnim informacijama, ozbiljno otežali mogućnost Ukrajine da morskim putem izvozi žito i druge proizvode.

Energetika pod ogromnim pritiskom

Jedan od najvećih problema za Kijev predstavlja stanje energetske infrastrukture.

Tokom avgusta je, prema navodima iz teksta, balističkim raketama uništena glavna elektrana koja snabdeva Herson.

Lokalne vlasti su nakon toga upozorile preostalo stanovništvo u pojedinim delovima grada da razmotri odlazak, jer tokom zime možda neće biti moguće obezbediti stabilno grejanje.

Ništa manje teška situacija nije ni u Harkovu i Zaporožju, gradovima koji se nalaze relativno blizu linije fronta i koji su gotovo neprestano izloženi napadima.

Poljski novinar Pjotr Kašuvara opisao je arsenal koji se koristi protiv tih područja rečima da na njih pada praktično sve – od avionskih bombi i „šaheda“, preko FPV dronova i sistema sa optičkim kablovima, pa do višecevnih raketnih sistema, artiljerije i diverzantskih grupa.

NATO: Ruski kapaciteti rastu brže

Prema nedavnim izveštajima NATO-a na koje se poziva tekst, ruski ofanzivni kapaciteti rastu brže od ukrajinskih.

To se događa uprkos tome što zapadne države pokušavaju da povećaju proizvodnju i transfer naoružanja Kijevu.

Britanski premijer Endi Bernam prošle nedelje je, prema navodima teksta, Ukrajini dostavio nacrte koji bi trebalo da omoguće lokalnu proizvodnju raketa „storm šedou“.

Međutim, istovremeno i Rusija ubrzano razvija i uvodi nova sredstva.

Dronovima „geran“ navodno je gotovo udvostručen domet, koji sada dostiže približno 1.000 kilometara.

Moskva ističe i da bi sledeće godine mogla da proizvede čak 10.000 novih, jeftinijih raketa „dan-t“, koje bi po dometu i bojevoj glavi trebalo da budu slične „storm šedou“, ali uz znatno nižu cenu.

Nova ruska sredstva menjaju situaciju

U tekstu se kao još jedno novo rusko oružje navodi krstareća raketa „Banderol“, koja se lansira iz vazduha.

Prema tim tvrdnjama, upravo ovo sredstvo ima sve veću ulogu u napadima na crnomorsku obalu Ukrajine i područje Odese nakon što je krajem jula uvedeno u serijsku proizvodnju.

Navodi se i da je Moskva nabavila velike balističke rakete iz Severne Koreje, kao i da je razvila sistem za ometanje „Starlinka“ pod nazivom „Volna Kupol Garant“.

Ukoliko bi takav sistem mogao široko da se koristi, predstavljao bi ozbiljan izazov za ukrajinske sisteme komandovanja, komunikacije i kontrole na liniji fronta.

Pitanje koje sve više visi nad Zelenskim

Metjuz zato postavlja pitanje kakav plan ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ima kako bi sprečio da dugotrajan vojni, infrastrukturni i ekonomski pritisak počne ozbiljno da slama sposobnost zemlje za nastavak rata.

Fjodorov je, nakon odlaska iz Ukrajine i preuzimanja savetničke funkcije pri italijanskom Ministarstvu odbrane, situaciju opisao kao prekretnicu koja će odrediti budući pravac zemlje.

Prema njegovim rečima, Kijev raspolaže sa svega nekoliko meseci da donese odluke koje smatra neophodnim za eventualnu pobedu.

Sličnu procenu izneo je i poljski premijer Donald Tusk, koji je ocenio da će narednih šest meseci biti odlučujuće.

On je posebno naglasio potrebu za dodatnom protivvazdušnom odbranom za Ukrajinu, upozoravajući da je to pitanje povezano i sa bezbednošću same Poljske.

„Neće biti čuda“

Zelenski je od zapadnih saveznika više puta tražio dodatne presretače za sisteme „patriot“, ali su mogućnosti Zapada ograničene količinom raspoloživih raketa i brzinom njihove proizvodnje.

Još ozbiljnije upozorenje stiglo je od generala Kirila Budanova, bivšeg načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe, koji je, prema tekstu, prošle nedelje izjavio da neće biti nikakvog „čuda“ koje bi samo od sebe potpuno preokrenulo tok rata.

Budanov je priznao i da Rusija i dalje raspolaže značajnim rezervama.

Istovremeno je ocenio da Ukrajina mora mesečno da mobiliše najmanje 30.000 novih ljudi.

Prema njegovim rečima, upravo je to minimalan broj potreban kako bi se zadržalo postojeće stanje na frontu.

Takva procena dodatno govori o ogromnom pritisku pod kojim se nalazi ukrajinska vojska, posebno kada je reč o ljudstvu i mogućnosti popunjavanja jedinica.

Mirovni pregovori na „dugoj pauzi“

Kolumnista „Telegrafa“ osvrnuo se i na nedavnu izjavu Vladimira Putina, koji je tokom vikenda ispričao priču o tome kako se kitovi ubice udružuju protiv polarnih medveda, povezujući tu anegdotu sa ruskim objašnjenjem razloga za vođenje rata.

Istovremeno, iz Kremlja je saopšteno da se mirovni pregovori trenutno nalaze na „dugoj pauzi“.

Sve to, prema analizi, ostavlja Ukrajinu u periodu u kojem se istovremeno suočava sa sve jačim udarima, nedostatkom ljudstva, problemima u energetici i infrastrukturi, kao i pitanjem koliko dugo Zapad može da nastavi da povećava pomoć tempom koji Kijevu odgovara.

Izvor: RT.rs / The Telegraph / Reuters