Ijan Bremer
Printscreen
Ijan Bremer

Printscreen

Ijan Bremer, Foto: Printscreen

- Danas, 2020. svet nije zajedno. Ni Amerikanci, ni Evropljani, ni Rusi, ni Kinezi. I to je najveća posledica krize, najveće posle Drugog svetskog rata. Treba da radimo zajedno, a to se neće desiti. Najgore je moguće vreme za ovakvu krizu. Ovo je prva globalna kriza u svetu "G 0". I jasno je, posle 11. septembra, posle 2008. Amerika se držala zajedno, Evropljani su bili zajedno sa Amerikancima. Rusi su pomogli Amerikancima posle 11. septembra, Kinezi su pomogli Amerikacima posle 2008.

U SAD je najveća briga zdravstveni sistem.

- Ne znamo. To je najveća briga. Osećamo se prilično sigurno, jer su prvi fiskalni i monetarni odgovori na krizu do sada, bili snažni i dovoljni. Ali, kada govorimo o zdravstvu, zakasnili smo. Kad je reč o testiranju, razumevanju obima krize, obezbeđivanju adekvatne medicinske opreme, broja medicinskog osoblja i kreveta za intenzivnu negu. Sada smo se uozbiljli, širom zemlje. U trci smo sa vremenom. I reći ću vam - ne znamo. Važna je, ne eksplozija broja slučajeva, već to što ako sistem bude preopterećen i ne može da obezbedi krevete za intenzivnu negu, onda će eksplodirati i broj smrtnih slučajeva. Biće ih 5 do 10 puta više nego što bi bilo da imamo odgovarajući zdravstveni sistem. I o tome treba da brinemo u bliskoj budućnosti u Americi.

Ukrajina, korona

Shutterstock

Ukrajina, korona , Foto: Shutterstock

Globalne posledice koronavirusa?

- Ima tu tri stvari. Najvažnija, sa najdalekosežnijim posledicama je da globalizacija koja je trajala decenijama počinje da nestaje. Već ulazimo u tehnološki hladni rat između Amerike i Kine i videćete mnogo razdvajanja, lokalizacije, prilagođavanja lanca nabavke koji je veoma efikasan i vodeći faktor rasta, a koji nije otporan kada imate šokove i krize, u lanac nabavke za svaki slučaj. Opet lokalizacija. Manje efikasnosti, manji rast. Jedna velika posledica je deglobalizacija. Druga je da će tržišta u razvoju biti pogođena mnogo gore nego razvijeni svet, gde možete da za stimulans odvojite 10 odsto BDP-a. To ne možete u Brazilu, Turskoj ili Indiji. Međunarodna pomoć neće biti adekvatna. Brinem da ćemo imati dodatnu finansijsku krizu, koja će obogaljiti neka tržišta u razvoju. To može dovesti do promena režima, velike patnje ljudi, mnogo više od ovoga što imamo danas u Americi, Evropi ili onome što se nedavno dešavalo u Kini. Treće je odnos Amerike i Kine. Mislim da postoji mogućnost da postane mnogo napetiji. Kinezi će iz krize izaći jači, u međunarodnim okvirima, jer su uspeli da suzbiju inicijalno izbijanje epidemije, pa su je onda ekspeditivno okončali. Njihova ekonomija biće prva u svetu koja kreće iznova. Već je pokrenula 65 odsto privrede, verovatno će biti potpuno funkcionalna do kraja aprila, početka maja, dok su Amerikanci i Evropljani još zatvoreni. Oni su odgovorni za nabavku medicinskih zaliha, oni vode humanitarnu akciju.

Bremer objašnjava da se svima menja pogled na svet.

U vašoj Srbiji na primer, čujemo da lideri kažu da su Kinezi braća, te da EU baš i nije od koristi. Biće toga i više, u državama od kojih su neke obično američki saveznici. To je dramatična promena u dosadašnjem pogledu na svet - istakao je on.

Komentari (1)

vu

01.04.2020 10:36

Problem je neo kapitalizam i organizacija zdravstva u njemu. Problem je i samo društveno uređenje gde nuje problem što rade fabrike sa 500 ljudi u smeni u jednoj hali sa jedmom maskom od neke krpe, a problem je ako baba ide da uči engleski. Alo je problem baba koliki je onda problem gala Norma grupe u Subotici.