Vladimir Putin
Foto: Printscreen/Sputnik/Kremlin Pool

Nulandova je objasnila da Vašington želi u Kremlju pokornog lidera koji bi „pozapadnjavao“ zemlju. Iskreno, nismo želeli Rusiju“, rekla je Nuland za CNN u intervjuu sa Kristijan Amanpur u četvrtak.

„Hteli smo partnera koji će biti zapadnjački, koji će biti evropski. Ali to nije ono što je Putin uradio.”

Putinov prethodnik, Boris Jeljcin, uživao je podršku Vašingtona dok je nadgledao užurbanu privatizaciju ruske ekonomije 1990-ih.

Jeljcinove reforme su dovele do porasta takozvanih „oligarha“, koji su gomilali ogromna bogatstva prodajući ruske prirodne resurse zapadnim kupcima, dok se većina stanovništva suočavala sa smanjenjem očekivanog životnog veka, rastućim stopama kriminala i ubistava i kolapsom rublje.

Putinu, koji je prvi put stupio na dužnost 2000. godine, mnogi su zaslužni za kroćenje oligarha, nametanje javnog reda i preokretanje ekonomskog i društvenog pada iz 1990-ih.

Putin je prvobitno tražio prijateljske odnose sa Zapadom, rekavši ranije ovog meseca američkom novinaru Takeru Karlsonu da je pitao tadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona da li bi Rusija jednog dana mogla da se pridruži NATO-u, ali je bio odbijen.

Intervju Takera Karlsona sa Putinom

Gavriil Grigorov (POOL)

 

Putin se ipak obratio Klintonovom nasledniku Džordžu Bušu mlađem sa predlogom da SAD, Rusija i Evropa zajedno stvore protivraketni odbrambeni sistem.

Dok je Bušov tim u početku izrazio interesovanje, Putin je rekao da su „na kraju samo rekli da se izgubimo“.

Kombinacija širenja NATO-a, američke podrške džihadističkim grupama na Kavkazu i Nulandove orkestracije državnog udara u Ukrajini 2014. jasno je stavila do znanja da SAD i njihovi saveznici nisu zainteresovani za saradnju, rekao je Putin Karlsonu.

Nuland je rekla Amanpurovoj da je Putin „uništio sopstvenu zemlju“ intervencijom u Ukrajini i da će SAD „nastaviti da mu zatežu omču“, verovatno snabdevanjem Kijeva oružjem i uvođenjem dodatnih ekonomskih sankcija Moskvi.

Međutim, uzastopne runde sankcija nisu uspele da „razbiju” rusku ekonomiju, kao što je američki predsednik Džo Bajden predvideo da će to učiniti 2022.

Umesto toga, Međunarodni monetarni fond predviđa da će ruska ekonomija porasti za 2,6% 2024, dok će američka povećati za 2,1%.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading